HFA FAQ
-------

hr.sci.astronomija - Frequently Asked Questions
 * Na ovoj newsgrupi, kao i na vecini ostalih, postoje neka pitanja koja
se cesto ponavljaju. Prije nego sto ih postavite na grupi, provjerite
da li se odgovori na ta pitanja mogu pronaci u ovom fajlu! Ustedjeti
cete i sebi i clanovima grupe vremena i dugotrajnih prepiski.

* Ovaj FAQ ce se konstantno nadopunjavati - ako smatrate da nesto
zasluzuje biti ovdje, obavezno javite na grupu!





--------
Sadrzaj:
--------


A) Teleskopi, oprema, promatranje zvijezda i deep sky objekata

1.) Zelim promatrati zvijezde! Koji teleskop je najbolji? Je li dobar
Tasco/Jason/Pevec teleskop za 99.99kn? Koliko povecava taj teleskop?

2.) Promatranje Sunca
2.a) Smijem li promatrati Sunce golim okom?
2.b) Kako mogu promatrati Sunce / pomrcinu bez teleskopa?
2.c) Kako mogu promatrati Sunce / pomrcinu pomocu teleskopa?
2.d) Sto je s naocalama za promatranje Sunca / pomrcine?

3.) Samogradnja teleskopa
3.a) Mogu li napraviti teleskop od lece iz fotokopirke?
     Kako napraviti "copyscope"?

4.) Sto je to "kolimacija" i kako kolimirati teleskop?

5.) Kako napraviti radio teleskop?

ad 1.) Ostali korisni linkovi


B) Edukacija

1.) Kako se moze u Hrvatskoj profesionalno baviti astronomijom? Kako
poceti??

ad 1.) Ostali korisni linkovi


C) Astrologija, teorije zavjere...

1.) Da li su ljudi uopce bili na Mjesecu? To je sve bilo namjesteno!!!

2.) Koja je razlika izmedju astroloskog i astronomskog neba?

3.) Astrologija

4.) Htio bih svojoj voljenoj osobi kupiti/pokloniti zvijezdu. Kako to
mogu učiniti?








A) Teleskopi, oprema, promatranje zvijezda i deep sky objekata
--------------------------------------------------------------


1.) Zelim promatrati zvijezde! Koji teleskop je najbolji? Je li dobar
Tasco/Jason/Pevec teleskop za 99.99kn? Koliko povecava taj teleskop?

 - Ukratko: jeftini teleskopi su baceni novci. Za pocetak je bolje
kupiti dalekozor, a povecanje teleskopa je u pocetku potpuno nebitna
stvar. Obavezno posjetiti stranicu:

   http://www.scopemaking.net/hrv/prviscope.htm  (kupovina prvog
teleskopa)

Nakon sto se nauce osnove i prouce razni tipovi teleskopa, tek tada
krenuti u kupovinu! Za uzivanje u nocnom nebu teleskop nije
neophodan!


2.) Promatranje Sunca

2.a) Smijem li promatrati Sunce golim okom?


Ne. Sunce osim vidljivog dijela spektra (bijele svjetlosti)
emitira velike kolicine zracenja u UV (ultraljubicastom) i
IR (infracrvenom) podrucju.

Ljudsko oko je vrlo slabo zasticeno od zracenja.
Smeta mu cak i velika kolicina vidljive svjetlosti,
dok za UV i IR zracenje, uopce nema zastitu.

Izravno gledanje u Sunce uzrokuje koncentriranje Suncevog
zracenja na mreznicu oka i ostecenja osjetilnih stanica
(fotoreceptora). Ostecenja mogu postati i trajna ako je
isti dio oka dulje vrijeme (ili vise puta) izlozen vecoj kolicini
zracenja.

Iznimno, za "prasnjavih" dana kad je atmosfera ispunjena
cesticama prasine i vlage, dok je Sunce na samom zalazu,
zagasito crvene boje, moguce ga je gledati i golim okom
- no i tada ne treba pretjerivati...


2.b) Kako mogu promatrati Sunce / pomrcinu bez teleskopa?

Iskljucivo koristeci zastitne materijale, cija namjena je
_istodobno_ filtriranje UV, IR i vidljivog zracenja, a koji
cijelo vrijeme promatranja trebaju biti ispred ociju.

Iznimka je trenutak totaliteta pri potpunoj pomrcini,
kad je Sunce posve zaklonjeno Mjesecom, kad zastita nije nuzna.

U zastitne, materijale spadaju

1. Baader Astrosolar folija za promatranje Sunca koju proizvodi
Baader Planetarium. To je tanka 'srebrnasta' plasticna folija u
A4 formatu ili u rolama (www.baader-planetarium.de)

ili u Hrvatskoj: http://www.oi-optimus.t-com.hr/

2. Mylar folija za promatranje sunca (Oprez - postoje Mylar folije
koje nisu namijenjene promatranju, vec pakiranju u elektronickoj
industriji!). Izgledom je donekle slicna Baader foliji ali je
slabije opticke kvalitete i losijih vizualnih svojstava.
Djeluje plavkasto -srebrno.

3. Stakleni solarni filteri
(izgledaju kao ravna, tanka zrcala)

4. Kvalitetna stakla za zavarivacke maske
(trebaju biti atestirana)


2.c) Kako mogu promatrati Sunce / pomrcinu pomocu teleskopa?

Jos opreznije!!! Zasto?

Evo malo fizike:

Ako skupljena zjenica oka ima u promjeru 2 mm, onda povrsina
otvora oka ima povrsinu od oko 3mm kvadratna.

Teleskop promjera od 100 mm ima povrsinu od 7854 mm kvadratnih,
odnosno, povrsina otvora teleskopa je 2618 puta veca od povrsine
otvora oka.

7854 mm2 / 3 mm2 = 2618

Drugim rijecima, ako kroz zjenicu prode kolicina zracenja A,
onda kroz otvor teleskopa prodje kolicina zracenja 2618 puta
veca (tj. 2618xA)!!!

Ako je kolicina zracenja A bila stetna za oko, onda je
kroz teleskop proslo zracenje koje je 2618 puta stetnije.
To bolje nemojte ni zamisljati.

Da stvar bude gora, opet, ne radi se samo o vidljivoj
svjetlosti nego i o nevidljivoj: UV, IR. I ne samo to.
Sve sto je proslo kroz objektiv, biva skoncentrirano gotovo
u tocku - to je naime glavno svojstvo objektiva.

U toj tocki, zaristu objektiva, koncentrirana je velika
kolicina energije - tu se razvija temperatura dovoljna da
spali papir u sekundi.

Nadje li se vasa ruka, obraz ili nos na tom mjestu biti ce
vrlo bolno - i to vrlo brzo.
Mozete li pogoditi sto bi se dogodilo da se u zaristu nadje
vase oko?

Mnogi misle da ce okular u zaristu sprijeciti izravno przenje oka:
Prvo i osnovno - nece.
Drugo, stvoriti ce se okolnosti za dodatnu tragediju (ovu
moze potvrditi i g. Gustav Kren za Zagrebacke zvjezdarnice).

Nadje li se u zaristu veceg teleskopa staklo okularne lece,
zagrijati ce se preko mjere i puknuti. Rasprsnuti komadi stakla
mogu (i u spomenutom slucaju i jesu) zavrsiti u promatracevom oku.

Ovaj 'uvod' je namjerno zastrasujuc, jer ukazuje na ozbiljnu i
realnu opasnost pri poromatranju Sunca.

Srecom, ta se opasnost moze posve izbjeci.

Nacin na koji se to radi je slijedeci:
ISPRED OTVORA OBJEKTIVA I TO PREKO CIJELOG OTVORA, treba postaviti
specijalizirani filter za promatranje sunca (Baader, Mylar) i NIKAD
NE USMJERAVATI TELESKOP U SMJERU SUNCA ukoliko objektiv nije
pokriven filterom.

Alternativno, moze se napraviti cvrsta i deblja kartonska maska,
koja pokriva cijeli objektiv, ostavljajuci tek manji kruzni otvor
KOJI MORA BITI POKRIVEN SOLARNIM FILTEROM.

Tada se okular moze bez straha umetnuti u fokuser teleskopa,
i oko pribliziti okularu.

Napomena: Nemojte zaboraviti skinuti finder, potpuno ga poklopiti
ili filterom zastititi otvor findera (trazioca)!

Vazno upozorenje: Sa nekim teleskopima u kompletu stizu (a ponekad
se mogu i posebno kupiti) solarni filteri za okulare. TAKAV FILTER
ODMAH BACITE U SMECE (nemojte ga naravno ni kupovati, ili poklanjati!).

Vjerojatni redoslijed dogadjaja pri upotrebi tog okularnog filtera je
ovaj: koncentrirano Suncevo zracenje spaljuje filter, nefiltrirano
zracenje prolazi do oka a onda pucaju i lece u okularu.

Postoje i projekcijske metode za promatranje sunca pa cak i specijalizirani
teleskopi za solarne projekcije.

Klasicni teleskop se moze koristiti za projekciju, no to zahtijeva
usmjeravanje teleskopa bez filtera u Sunce te, uz koristenje
okulara, projiciranje slike na papir, a to izaziva rizik opisan
gore.

Projekciju vrsite na vlastitu odgovornost. Autor ovog dijela
FAQa to ne preporuca.


2.d) Sto je s naocalama za promatranje Sunca / pomrcine?

Tu posebno treba biti oprezan - neuki trgovci ce za zaradu
prodati sve sto im dode pod ruku.

Autor ovog trksta je u dobroj vjeri u (sad vec davno zatvorenoj)
Zagrebackoj trgovini izletnickom i astronomskom opremom kupio
naocale od "Novog, Specijalnog (tm)" zastitnog materijala.

Promatrao je sunce i pomrcinu ne sluteci da je Novi i Specijalni
materijal _izgleda_ bio jednoslojni razvijeni film (tko zna kakav!)
s jedne strane sjajan, s druge ljepljiv pod vlaznim prstima, u sareno
odstampanom kartonskom okviru. 8 godina kasnije, nejednoliko
osjetljivo vidno polje, vjerojatna je posljedica nesretnog eksperimenta.

Pametnije je kupiti npr Baader foliju i sam konstruirati npr. kartonski
okvir za naocale te na njega montirati spomenutu foliju tako da
pokriva oba oka .



3.) Samogradnja teleskopa:

 - http://www.scopemaking.net/hrv/atm.htm

3.a) Mogu li napraviti teleskop od lece iz fotokopirke?
     Kako napraviti "copyscope"?

  - u odgovoru je forward jedne odlicne poruke naseg Ina Sharme:


From: "Ino  Sharma" <isha...@math.hr>
Newsgroups: hr.fido.astronomija

Buduci da me vise ljudi pitalo kako napraviti copyscope, evo sto sam
nekima od njih odgovorio:

Vjerojatno nije pravilo, ali od 5 kopirki bile su 3 razlicite, i u
njima se sustav leca nalazio ispod staklene povrsine na koju stavljas
originale pri kopiranju.

Tocnije ispod stakla nalazi se sistem shina i motora koji vuce te lece
sim-tam. Na nekakvim nosacima koji leze na na shinama (ili stangama ili
necem slicnom) nalazi se limeni pokrov koji skriva lece i spigle.

Postupak bi bio:
    1. skini poklopac kopirke (Ak mozes. Ak ne, onda ga podigni kolko
ide, ali on zna smetati pri vadenju)
    2. skini staklo
    3. povuci sistem leca s pokrovom prema sredini tak da mozes doci do
sarafa koji fixiraju pokrov. (stvar, po nacinu funkcioniranja jako
podsjeca na matricne ili inkjet printere - step motor, zupcasti remen,
glava, vodilice, shine...
    4. odsarafi nosac leca ...

To cudo od leca je cilindar promjera 7 - 9 cm, duljine 10tak cm.
Zarisna duljina (mojih) je u intervalu <18,20> cm. Lece su impresivni
komadi stakla, ali u sredini cilindra postoji mid-stop ili baffle koji
ogranicava efektivnu aperturu na nekih 50% promjera leca. :.-(

Na zalost, iako ga se da maknuti, micanje je kontraproduktivno, jer
rubno podrucje koje je maskirano pomocu tog bafflea, cini se da zapravo
ne fokusira svjetlo na istom mjestu kao centralni dio lece i to
proizvodi onu famoznu maglicu. Baffle, dakle mora ostati. Sa njim,
medutim, stvar moze fino posluziti za manja povecanja i wide-field,
iako, moje iskustva pokazuju da se moze ici i na nekih 80x, ali to je
prilican napor za scope i za oci :)

Dobiveni copyscope, u biti, nije bolji od solidnog dalekozora, ali imas
prednost izmjene okulara sto kod dalekozora nije izvedivo.

Finderscope? Pa... s obzirom na masu i volumen, ja nebi, fala na
pitanju.

E sad, da ne zgleda da sam protiv copyscopea:

Od onih leca koje imam, i sam namjeravam napraviti koji komad, radi
testiranja i eksperimentiranja. Uostalom, vec sam i napravio jedan i
njime "otkrio" Saturn. Razlog za "negativno" pisanje o lecama je
pokazati koja su realna ocekivanja. BTW, oni spigli (ogledala) u
kopirki su FSM (front surface mirrors) pa se, opet uz manja ocekivanja
daju iskoristiti za diagonale i slicno.

A sad male upute za izradu. Nacrtao sam osnovni plan sastavljanja.
(slika je zipani windows bmp, postat cu na hr.misc.binaries) Stvarni
plan ovisit ce o dimenzijama  lece, zarisnoj duljini, materijelu koji
je dostupan itd...

Bitno je samo  tocno izmjeriti zarisnu duljinu i da duljina tubusa (na
slici oznacena crvenim) KADA JE SCOPE SASTAVLJEN  bude nekih 6-7 cm
KRACA od zarisne duljine. To je zato da se moze fokusirati. U principu,
u zariste objektiva (lece iz kopirke) morate moci postaviti zariste
svog okulara, pomicanjem one manje cijevi u koju umeces okular.

Ukoliko promjer cilindra s lecama ne odovara dimenzijama standardnih
cijevi (ima ih u Boskovicevoj blizu "dzamije" tj. kod Trga zrtava
fasizma / trga Hrvatskih velikana, ili slicnim ducanima s
"vodoinstalaterskim materijalima" u tom kvartu), mozete ili uzeti vece
cijevi pa nekako papirom ili necim slicnim prilagoditi manje promjere
vecima, ili  umjesto svega toga, napraviti dugoljastu drvenu "kutiju" u
koju ces s prednjeg kraja montirati lecu, a sa straznjeg smisliti
nekakav fokuser... Sve ostale detalje prepustam vama. Sretno
"kopiranje"!

--
Indramani Sharma, B.Sc. Math.
:: isha...@math.hr :: http://www.math.hr/~isharma
University of Zagreb
Deptartment of Mathematics - http://www.math.hr


4.) Sto je to "kolimacija" i kako kolimirati teleskop?

 - ukratko (+ slikice): http://www.scopemaking.net/hrv/collimat.htm
 - drugaciji opis (Fw: by Miljac):

From: "Miljac" <miljenko....@ck.tel.hr>
Newsgroups: hr.fido.astronomija

Malo teorije.

Svjetlosni snop koji dolazi od primarnog ogledala je u obliku stozca
(sa fokusom kao vrhom, pojednostavljeno). Taj snop presijeca sekundarno
ogledalo koje je pod kutom od 45 stupnjeva. Nacrtaj si to na papiru pa
ces vidjeti sto se desava. Gornji dio sekundarnog ogledala (onaj
udaljeniji od primarnog) izlazi van svjetlosnog snopa, a donji dio
sekundarnog ogledala (onaj blize primarnom) u potpunosti ne zahvaca
svjetlosni snop. Zbog toga je potrebno sekundarno ogledalo pomaknuti u
ravnini u kojoj lezi (a to ja 45 stupnjeva) prema dolje. Taj pomak se
zove OffSet. Sto je manji F broj, to je taj pomak izrazeniji, a ocituje
se dvjema komponentama:

- horizontalnom kao pomak sekundarnog ogledala od fokusera (za
vrijednost OffSet-a podijeljeno sa korijenom iz 2) i
- vertikalnom kao pomakom sekundarnog ogledala prema primarnom
(takodjer za vrijednost OffSet-a a podijeljeno sa korijenom iz 2).
Za proracun OffSet-a moze se koristiti program Diagonal.exe (bio sam ga
nekad davno stavio na hr.misc.binaries a mozete ga sigurno naci na
net-u).

Kako ispravno podesiti OffSet?

1. Skinuti sa net-a program Diagonal.exe i proracunati si koliko iznosi
horizontalni i vertikalni OffSet pomak (mozete koristiti i neki drugi
program, recimo Newtwin ...)

2. Ako je OffSet pomak manji od 1 mm ne isplati se nikakvo podesavanje.

3. Za sve ostale ljubitelje brzih teleskopa potrebno je pomocu Spider-a
podesiti horizontalni OffSet kao pomak sekundarca od fokusera (najcesce
se horizontalni OffSet podesava Spider-om, osim u nekim posebnim
konstrukcijama nosaca sekundarnog ogledala gdje se to radi na spoju
sekundarca sa spiderom). Kako, pa izrezite krug iz papira koji odgovara
otvoru tubusa, oznacite polozaj centra tog kruga, smjer polozaja
fokusera i probusite rupicu za OffSet u smjeru od centara i fokusera.
Kroz tu rupicu gledate polozaj vijka kojim se regulira vertikalni pomak
sekundarnog ogledala. Podesavajte spider dok kroz rupicu ne vidite
centar sarafa i sve fino stegnite. Kod vecine komercijalnih teleskopa
taj pomak bi morao biti podesen tvornicki, ali nikad nije na odmet to
provjeriti.

4. Sada treba jos podesiti vertikalni OffSet. Skinite sekundarno
ogledalo i na njemu oznacite OffSet pomak malom tockicom pomocu
flomastera za pisanje po CD medijima (znam da ce to nekima zasmetati,
ali vjerujte mi da je ta tocka u "mraku" isto kao i tocka kojom ste
oznacili srediste primarnog ogledala). Pomak se crta na sekundarcu i to
u punoj vrijednosti (ne umanjen za korijen iz 2) u smjeru prema
fokuseru, tj. prema gore. Prakticno, to izvedete tako da na posebnom
papiru nacrtate konture elipse sekundarnog ogledala, oznacite centar i
rupicu za priparadjuci OffSet. Stavite to preko sekundarnog ogledala
pazeci da se konture poklapaju i preko rupice oznacite OffSet tocku.
Montirajte natrag sekundarno ogledalo.

5. Nakon toga slijedi kolimacija sekundarnog ogledala. Gledajuci kroz
fokuser u os fokusera treba dovesti tocku OffSet-a. To ce uzrokovati
spustanje sekundarnog ogledala koje sada nije centrirano prema otvoru
fokusera (nego spusteno za vertikalni OffSet). E sada se stvar
komplicira ... za precizno kolimiranje preporucam da se koristi
kolimacijski okular sa nitnim krizem u kombinaciji sa laserom
kolimatorom. Uz pomoc kolimacijskog okulara OffSet tocku treba dovesti
u os fokusera (kada se poklopi sa sredistem nitnog kriza). Tako
dobijemo ispravnu visinu sekundarnog ogledala. Nagib prema primarnom
ogledalu podesimo laser kolimatorom (zraka laser diode mora pogoditi
oznaceno stediste primaronog ogledala). Ispravno podeseno sekundarno
ogledalo nije potrebno kontrolirati prije svakog promatranja (normalno
uz pretpostavku da se svi sarafi na sekundarnom nosacu ispravno
pritegnu).

6. Zadnje sto je potrebno uciniti je kolimacija primarnog ogledala
(koju je potrebno napraviti prije svakog promatranja). Uzme se laser
kolimator i sarafima za kolimiranje primarnog ogledala podesi polozaj
povratne zrake laser diode. Ovom metodom garantiram da imate prvoklasno
podesen instrument. Ako nemate laser kolimator vec samo kolimacijski
okular sa nitnim krizem (sto mislim da je minimum za preciznu
kolimaciju "brzih" newtona) mozete provesti kolimiranje tocaka 5 i 6
vodeci racuna samo o tome da vise nije sekundarno ogledalo o centru
fokusera. Gledajuci kroz fokuser odraz primarnog ogledala u sekundarnom
mora biti koncentrican sa fokuserom. Dakle iz klasicne teorije o
kolimiranju ispada samo polozaj sekundarnog ogledala koje je sada
spusteno a svi koncentricni krugovi se referiraju prema fokuseru. Iz
osobnog iskustva, bez lasera to i nije tako jednostavno podesiti.

Sto se dasava ako na "brzim" teleskopima ne podesite OffSet?
Zbog toga sto sekundarno ogledalo ispravno ne presijeca svjetlosni
stozac primarnog ogledala (ili prakticno gledajuci, konus) 100%
osvijetljena zona se pomice prema gore u odnosu na geometrijsku os
fokusera. Kod malih povecanja jos se to polje nalazi u vidnom polju
okulara ali sa povecanom pojavom kome na suprotnoj strani vidnog polja.
Za DeepSky na malim povecanjima jos prolazi. Ali za veca povecanja kod
dvojnih zvjezda i za planete to je smrt, jer rapidno rastuca koma
"brzih" teleskopa drasticno smanjuje ostrinu slike. U takvim uvjetima,
pocetnici cesto centriraju u fokuseru 100 % osvijetljenu zonu
korekcijom kuta sekundarnog ogledala. To dovodi do pojave nagiba
fokusne ravnine u odnosu na ravninu okulara (za korigirani kut).
Gledajuci kroz okular ispada da treba fokusirati objekt razlicito za
gornju i donju stranu vidnog polja. To je vec degradiranje i za
DeepSky, a da o ostalom i ne govorim. Nadam se da ce ovaj moj tekst
barem netko shvatiti i kao takav da ce mu pomoci.



5.) Kako napraviti radio teleskop?

- nekoliko korisnih linkova by Dorian:

http://radiojove.gsfc.nasa.gov/
http://radio.meteor.free.fr/
http://www.amsmeteors.org/radmet.html
http://www.radiosky.com/
http://www.nitehawk.com/rasmit/
http://www.signalone.com/radioastronomy/telescope/
http://www.bambi.net/
http://www.qsl.net/SARA/

 ...i par savjeta by Tomislav Stimac:

Prije svega treba reci da je podrucje radioastronomije izrazito siroko.
Kada netko pita: "Htio bih se baviti radioastronomijom, mozete li mi
nesto preporuciti?", time je zapravo postavio dosta komplicirano
pitanje koje nema jedan odgovor. Znam da ljudi na usenetu zele odgovor
odmah i da bude potpuno jasan. Ok, nema problema. Ako zelite brz
odgovor, onda on glasi: polozite radioamaterski ispit i postanite
radioamater. Gotovo svi radioastronomi su ujedno i radioamateri.

Radioastronomiju mozemo u grubo podjeliti po vrsti opservacije i
frekvencijskom podrucju djelovanja. Poznavanje frekvencijskog podrucja
ustedjedi ce nam dosta novaca prilikom nabave radioprijemnog uredjaja.
Stoga dobro razmislite cime se zelite baviti i ne bacajte novac, jer
komunikacijski prijemnici su poprilicno skupi!

Primjerice, VLF opservacija i SETI koriste potpuno razlicitu antensku i
prijamnu opremu. Sa druge strane, opservaciju pulsara i SETI mozemo
raditi istim prijemnikom ali razlicitim antenskim sustavom. Ovdje se
radi o mikrovalnom prijemniku ciji tipicni raspon frekvencija iznosi od
30 MHz do 2 GHz. Taj prijemnik nam takodjer moze posluziti za lov na
meteore uz dakako drugaciji antenski sustav. Medjutim tim prijemnikom
ne mozemo pratiti oluje na Jupiteru i Suncu, jer nam je za to potreban
kratkovalni uredjaj, ciji tipicni raspon frekvencija iznosi od 100 kHz
do 30 MHz. Doduse postoje uredjaji koji su u stanju obuhvatiti oba
frekvencijska raspona, medjutim njihova cijena je poprilicno visoka
(poput primjerice Icoma IC R-9000 ili recimo AOR AR5000A+3). Igracke
poput rucnih scannera ovdje necemo spominjati jer s njima nema
radioastronomije. Detalji oko nabave radio prijemnika mogu se procitati
ovdje: http://www.astro.hr/ucionica/radioastronomy/nabava/

Od jednostavnih projekata iz radioastronomije, naveo bih izradu
direktnog VLF prijemnika, te jednog heterodinog radio prijemnika za
Jupiter i Sunce. Detalje oko izrade prijemnika i antene za Jupiter
mozete pronaci ovdje: http://radiojove.gsfc.nasa.gov

Sto se VLF-a tice, preporucam da se prvo upoznate sa ovom tematikom:
http://www.astro.hr/ucionica/radioastronomy/VLF/

Opis VLF uredjaja elektrickog polja mozete pronaci ovdje:
http://www.auroralchorus.com/bbb4b.htm

Moguce je izraditi i prijemnik magnetskog polja, iako ga ne preporucam
u blizini naseljenih mjesta. Detalje mozete pronaci ovdje:
http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/

Za izradu klasicnog radio teleskopa za mapiranje neba, preporucam
sljedeci clanak uz napomenu da je ovo samo uvod. Bez znanja iz
elektrothenike i radijske teorije (polozenog radioamaterskog ispita) ne
preporucam da se upustate u izradu ovog sustava.
http://www.astro.hr/ucionica/radioastronomy/radioteleskop

Ako vas zanima kolekcija nekih zvukova iz svemira (ovo je za sada
najjeftinija solucija) kliknite na ovaj link:
http://www.astro.hr/ucionica/radioastronomy/space-sounds

Na stranicama 'Svemira u ucionici' mozete pronaci jos neke clanke
vezane uz radioastronomiju i radijsku tehniku, SETI, kao i popis
preporucene literature: http://www.astro.hr/ucionica/

Pozdrav,
Tomislav Stimac - 9A5AXE




Addendum 1.) Ostali korisni linkovi
-----------------------------------

- Mala teleskopska stranica (by Beri)

  http://www.scopemaking.net/hrv/index.htm

.................................................................



B) Edukacija
------------

1.) Kako se moze u Hrvatskoj profesionalno baviti astronomijom? Kako
poceti??

- Odgovara nas Korado Korlevic:

From: Korado Korlevic <kor...@astro.hr>
Newsgroups: hr.fido.astronomija

Pitanje je "malo" opsirno, ali idemo redom, mozda jos nekome pomogne:
Postoji veliko sarenilo programa, sarenilo strucnog nivoa i raznih
stupnjeva zahtjevnosti spram polaznika. Prije odabira treba
kontaktirati organizatore!
1.) Tecajevi i skole astronomije:
a.) Postoji niz astronomskih drustava i ustanova koja organiziraju
predavanja/tecajeve/opazanja. Po frekvenciji predavanja tecajeva
prednjace:
- Tehnicki muzej ZG - Planetarij
- Zvjezdarnica Rijeka
- Zvjezdarnica Zagreb
- itd.

Popis astronomskih drustava:
http://www.adkoprivnica.hr/linkovi.htm

b.) Ljetni programi/skole/radionice
- Ljetna skola astronomije HAD (Brodarica-Lusa) (HR)
- Visnjan School of Astronomy (medjunarodna)
- YSC - Ljetne skole prirodoslovlja I, II, III. (osnovne skole- HR)
- Nebo na poklon - HR
- cLARKe Istarska zupanija/Kvarner
- Astro susret Perzeidi Korenica (radni susret astronoma amatera HR)
Prakticki su svi ovogodisnji programi zavrsili: Nas VSA, jucer.
Ima nesto slika i link na:
http://www.sci.hr/edu/2005/2005_VSA/
http://www.astro.hr/vsa2005/

c.) Postoji godisnja smotra ucenickog stvaralastva iz astronomije -
PZM:
http://hpd.botanic.hr/ast/eastro.htm
http://hpd.botanic.hr/ast/skolska.htm

2.) Sto se studija astrofizike tice, tu je malo "skakljivo" jer:
- zagrebacki PMF poduzima sve, da takvo nesto nestane:
http://www.fizika.org/
- Ali je takav program u Splitu u povojima:
http://connect.znanost.org/astro/2005_Summer_meeting_FCA.html
- Students@Visnjan projekt je trenutno "na ledu", ali postoji
mogucnost da se ponovno pokrene ove zime.

3.) Sto se posla tice:
- u HR, nije da bas cvatu ruze, ali polako situacija ide na bolje.
- Oni koji jesu poduzetni/dobri, veoma lako nadju mogucnost za
poslijediplomski studij u inozemstvu.... nakon toga ovisi o ovom prvom
i mnogocemu ostalom. Ako sam nesto zaboravio, neka dodaju drugi s grupe


Addendum 1.) Ostali korisni linkovi
-----------------------------------

 - Homepage Zvjezdarnice Visnjan:

 http://www.astro.hr

.................................................................



C) Astrologija, teorije zavjere...
-----------------------------------

1.) Da li su ljudi uopce bili na Mjesecu? To je sve bilo namjesteno!!!

- Piše: Tomislav Štimac

Cijela stvar oko ovoga kreće negdje početkom 2001-ve kada je na Fox TV-u
objavljen film po nazivu ''Did we land on the Moon?''. Gotovo preko noći
niknuli su web site-ovi koji nam ''objašnjavaju'' kako mi zapravo
nismo bili na Mjesecu, a o brdu poruka na usenetu vezano uz ovu temu, bolje
da i ne pričamo. Stara poslovica nam kaže da se korov se čupa sa korijenom,
stoga je najbolje udariti po ''vjerodostojnosti'' ovoga filma, od kojega sve
počinje. Krenimo redom.

Kao jedan od prvih argumenata da je slijetanje na Mjesec bilo snimljeno u
studiju jest pitanje zašto nema zvijezda na slikama koje su snimili Apollo
astronauti. Dakle, zašto je na svakoj slici nebo crno? Nadalje dodaje se,
Mjesec nema atmosferu pa bi se zvijezde trebale vidjeti i po danu - stoji u
uvodniku ove priče.

Postavljenim pitanjem, autor nam je odmah na početku dao do znanja da je
potpuno nekompetentna osoba za posao koji si je dodijelio. Da ima imalo
znanja o fotografiji, onda bi znao za jedan parametar koji se zove
ekspozicija. Kada na Mjesečevoj površini želite snimiti nešto, gdje sve
bliješti obasjano suncem, tada je potrebno koristiti izrazito kratku
ekspoziciju od najmanje 1/500 ili 1/750 sec, sa poprilično zatvorenom
blendom. Jeli znadete koliko zvijezda čete uhvatiti na slici ako idete
slikati sa tako kratkom ekspozicijom? Nula. Još ne vjerujete? Nije problem.
Uzmite kameru, podesite joj ekspoziciju na 1/500, stavite blendu na f6 pa
snimite noćno nebo. Toliko o zvijezdama i nedostatku istih.

Sljedeći argument koji se navodi jest radijacija u svemiru koja je
poprilično visoka (pogotovo u van Allenovom pojasu) kojoj oklop od
svemirskog broda ne predstavlja neki problem. Među ostalim pričamo o protonima,
te o gamma zračenju, onom koje npr. nastaje u blizini nuklearnog reaktora kao
posljedica cijepanja atomskih jezgri. Kao što znamo, svemir je prepun takvog
zračenja. Srećom na Zemlju to zračenje prodire nešto teže zbog Zemljinog
magnetskog polja (protoni su pozitivno nabijene čestice) i atmosfere.

Moram priznati ovo pitanje je i mene dosta zainteresiralo, pa sam
pitao strica koji je dugo vremena radio za NASA-u da mi malo to objasni iz
prve ruke. On mi je najiskrenije odgovorio: ''Imao sam prilike upoznati te
ljude koji su išli u svemir i mogu ti reći da su oni drugačiji od tebe i
mene. Nemoj mislit da su ludi, ili uzmi da su ludi, ali u pozitivnom smislu.
Oni su itekako znali da ih tamo čeka opasnost i da postoji jako velika
mogućnost da se uopće ne vrate nazad. Isto tako, znali su jako dobro za
radijaciju koja uzrokuje rak i bez daljnjega stoji da su oni ozračeni.
To je činjenica. A oni su na to pristali svojom voljom.".

Bitno je istaknuti podatak da su astronauti kroz van Allenov pojas prošli
dosta brzo u roku od sat-dva. A to nije dovoljna doza da vas ozrači štetno
po ostatak života. Da ne bi sada ispalo kako je svemir bezopasan, spomenimo
da astronauti ne bi baš najbolje prošli da je došlo do Solar Flare-a na
Suncu čiji snop bi bio usmjeren prema Zemlji. Tada bi doza zračenja bila
izrazito visoka, vjerojatno smrtonosna. Tj. da skratimo, zračenja ima i
nitko ne poriče da astronauti nisu ozračeni!

Dolazimo do sljedećeg ''dokaza'' koji je gotovo smiješan. Riječ je o zastavi
koja vijori. Novinar se je ovdje pitao, kako to da zastava vijori, kada na
Mjesecu nema vjetra? Zapravo, žalosno je postavljati pitanja, a da ujedno
nisi upoznat da subjektom koji opisuješ. Da budem konkretan, osim
standardnog štapa koji drži zastavu, u samoj zastavi na vrhu je ugrađena
jedna šipka koja drži tkaninu, jer bi u protivnom, zastava ostavljena u
vakuumu izgledala kao zgužvana krpa. Zato je dodana pomoćna šipka i
stavljena u samu zastavu, kako bi ju se moglo oblikovati. A takva zastava će
i treperiti, tj. kada ju pomakneš, pomaknuti će se i šipka, a pomak šipke
pratiti će tkanina. Pri čemu zastavu ne pomiče vjetar, već se pomiče sama
tkanina.

Velika pažnja bila je usmjerena i na slike. Postavilo se je pitanje zbog
čega su sjene sive, umjesto potpuno crne, ako je prisutan samo jedan izvor
svjetla (Sunce). Opet se susrećemo sa nepoznavanjem osnova fotografije.
Apsolutno stoji da je na slikama jedan izvoz svjetla, međutim nitko ne
spominje refleksiju. Mjesečeva površina je reflektivna. Ne vjerujete?
Pogledajte na nebo za vrijeme punog Mjeseca. Vidite li Mjesec? Bravo! E pa
sada znate da je njegova površina reflektivna. A to znači da će većina slika
snimljenih na Mjesecu imati određenu dozu ambijentalnog svijetla, unatoč
tome što Mjesec nema atmosferu.

Sljedeća priča o slikama vezana je uz paralelnost sijena. Naime, novinar je
pokazao neke snimke na kojima su duge sjene. Ukoliko je Sunce jedini izvor
svjetla, tada bi sjene trebale biti paralelne. Međutim na slikama te sjene nisu
paralelne, pa novinar zaključuje da su snimke krivotvorene i tvrdi da je
postavljeno više svjetlosnih izvora. I još jednom autor nam uspješno
pokazuje svoje neznanje iz fotografije. On nezna da snimanje trodimenzionalnih
slika, na dvodimenzionalni medij stvara distorziju slike. Konkretno, distorziju
stvara perspektiva. Ako vam još nije jasno, uzmite kameru kada je Sunce nisko,
a sijene su duge, snimite sliku, pa pogledajte što se je desilo sa sjenama.

I još jedan ''dokaz'' vezan uz slike. Novinar se je pitao kako to da su sve
slike savršeno centrirane, eksponirane i komponirane, kada je kamera bila
ugrađena na odijelo astronauta i nije imala tražioc. Da autor zna da su na
mjesecu snimljene tisuće fotografija, onda vjerojatno ne bi postavio ovako
smiješno pitanje. Pa naravno da je bilo loših slika. Možda ih je i preko 50%
loše snimljeno. Ne mislite valjda da će netko ići objavljivati loše slike.
Koja bi bila svrha toga, kada postoje i dobre slike.


I jedno od cestih pitanja na grupi:

> glede cinjenica da lem pored 3.000 p. thrusta (za
> usporedbu,mig 17 ima cca. 6.000p, military thrusta,
> i jaaako prasi iza sebe)pa nakon toga amstrong kraj
> postolja lema ugazi u prasinu ''do koljena'',

- Odgovara prof. Korado Korlevic:

1.) Prilikom planiranja leta na Mjesec, svi su se
astronomi slagali da je prasina/regolit ogroman
problem te da postoji mogucnost da lender naprosto
potone unutra.

2.) Glavno posao Surveyora je bilo ispitivanje tvrdoce
regolita. Imao je i posebnu kameru za to.

3.) Svi su ''pali na dupe'' kad je u sloju od par
metara upao samo samo par cm!

4.) Spusta se Lem, nesto prasi ali beznacajno prema
ocekivanjima?

5.) Kod pokusaja uzimanja uzoraka ponovno problem.
Ne uspijevaju nabiti cijebv u prasinu i uzeti uzorke.
Nikome nije jasno sto se desava.

6.) Efekti ''rada'' vojnih pilota bez ikakve motivacije
su ravni nuli i trebalo ih je polovicu izbaciti s
posla kad su se vratili a ne ''slaviti ih'' (necu sad
u detalje)

7.) Kad je na kraju regolit dospio na analizu naslo
se da mu je povrsina gruba do mikronskih dimenzija
te da se tako kompaktira da je samo nekoliko cm
rahlo, sve ispod je kao beton. Tako nesto nije
predvidio niti jedan teoreticar.

8.) Postoji zbornik radova analize tog regolita, s
kongresa svih instituta svijeta koji su ga analizirali.

9.) Tek prije dvije godine je definitivno dokazano ''starenje''
regolita kozmickim zracenjem i migracijom zeljeza. Nesto sto
je otkriveno 1970.

10.) Takodjer nitko nije predvidio i leteci regolit na Mjesecu.
Sad se ne sjecam na kojoj visini, kad se gleda bocno
vidi se linija zrnaca prasine koje lebde zbog elektrostatskog
naboja. Trebalo je nekoliko godina da teoreticari opisu
fenomen

11.) Ruska je Luna, kasnije, takodjer imala problema da
''izbusi'' regolit jer su i oni htjeli nesto ''mekano''

12.) prije X godina sam optimisticki bio poceo pisati
enciklopedijskijsku jedinicu o regolitu i tamo ima i
prijevod prvih rijeci kad je stao u regolit:
http://www.astro.hr/dictionary/html/regolith.html

13.) Spominjanje regolita u teoriji zavjere je jednako glupo
kao i spominjanje ''vijorenje zastave''. Dapace ta je
prasina tamo tako cudnih svojstava da ih nitko nije
bio predvidio.

> ''The dust around the module is called regolith and is created
> by ejecta from asteroid and meteoroid impacts.(to su ti
> mikrokrateri,

Ne, oni su mikronskih dimenzija, vide se samo elektronskim
mikroskopom, na svakom pojedinom zrnu regolita i to i po
vise nih. To se naprosto ni danas danas ne da falsificirati.

> sta stvara prasinu, ako nema zemaljske erozije? toplo-hladno?

Impakti, ogromne kolicine prasine. Posebno ima puno sitne,
koja nastaje rekondenzacijom silikata ili staklaste kapljevine.

> Ovaj dio mi je malo nejasan...
>
>> 6.) Efekti ''rada'' vojnih pilota bez ikakve motivacije
>> su ravni nuli i trebalo ih je polovicu izbaciti s
>> posla kad su se vratili a ne ''slaviti ih'' (necu sad
>> u detalje)

Ovi su znali _samo_ letjiti. Na Zemlju su dovukli stotine
kilograma veoma slicnog/istog stijenja (suevita) umijesto da
malo biraju unaokolo. Ima par transkripata na kojima se nalazi
njigova genijalna ideja da ''sve to kamjenje s tog mjesta''
pokupe u sanduk, da sad to ne nose unaokolo.
Danas gotovo svaki muzej na Zemlji ima ''kamen s Mjeseca''
jer je 1 kg takvog bilo dosta, pa je ''miloscu'' americke
administracije svako na svijetu mogao vidijeti/dobiti suvenir
kako su oni ispali frajeri.
Obraz im je spasio _jedini_geolog, koji je ikad otisao
gore u zadnjem letu i donio natrag sve sto je interesantno.

Necu sad objasnjavati zasto je suevit s Mjeseca razlicit
od tog istog suevita kad dodje mana zemlju meteorskim putem,
ima razlike, bitne.

Zbilja mislim da smo iscrpili temu. Pravi odgovori na
ta pitanja nisu na vebu vec u zbornicima radova na kongresima
tisuce njih koji su radili analize.


Za ostale detalje oko ''Moon Hoax'' teme svakako pogledati:
http://www.badastronomy.com/bad/misc/apollohoax.html


2.) Koja je razlika izmedju astroloskog i astronomskog neba?

 - Odgovara Korado Korlevic, preuzeto sa web foruma http://forum.sci.hr/


Koliko puta se traži neko zorni argument za pokazati da je astronomiji i
astrologiji zajednički samo prefiks astro. Veoma često se spominje ta
razlika od 23 dana između astronomskog i astrološkog neba. Pa da vidimo
kako to izgleda:

Upit na "astrološkim efemeridama", gdje su Mjesec i Mars?:
http://www.chaosastrology.net/astroform/ephemeris.cfm

Astrolog 5.40 chart for Fri Sep 23, 2005 11:20am (GMT) 13:00E 45:29N
Body Locat. Ret. Lati. Rul. House Rul. Veloc. Porphyry Houses.

Moon: 9Gem47 + 4:23' (-) 6th house - +12.75 - House cusp 2: 20Cap09
Mars: 22Tau51 - 2:25' (F) 6th house - +0.115 - House cusp 5: 28Ari01

Dakle Mjesec je u Blizancima a Mars u Biku:

Odemo slikati nebo:
http://www.astro.hr/razno/Mjesec_Bik.jpg
pogledamo gdje su sazvježđa:
http://www.astro.hr/razno/2005092232320UT_med.jpg

Upssss!

Mars je u Ovnu a Mjesec u Biku, toliko o astro predznaku!

Do toga se može doći i vizalnim opažanjem, kad se nauče sazvježđa,
Takva vježba za djecu može biti krasan doprinos u odgoju "skeptika".


3.) Astrologija

Lovro wrote:
> lijepo molio da one koji imaju neku pametnu ideju kako 'raskrinkati'
> astrologe, ili neki pametan link, da ih posalju na newse ili meni na

Tomislav Stimac wrote:

Evo ukratko, astrologija je POTPUNO POGRESNA stvar, jer:

Rodjenje
Zasto je trenutak rodjenja, tako vazan za proracun horoskopa? Danas dobro
znamo da je rodjenje samo kulminacija devetomjesecnog organiziranog razvoja
zivota unutar maternice. Mnogi aspekti djecjeg karaktera se pojavljuju jos
prije rodenja !! Dakle ocito je da tu nesto ne valja! Zivotno sposobna beba
moze se postati (uz pomoc tehnologije) cak ako se prerano napusti maternca.
Dokaz tome je primjer preranog rodjenja (kada beba mora ici u inkubator).
Kako astrolozi proracunavajui horoskop takvim ljudima? Zar ih pitaju 'koji
je trenutak vaseg preranog rodelja ili trenutak vaseg izlaska iz
inkubatora?'

Razlog zbog kojeg astrolozi jos uvijek odabiru trenutak rodjenja ima malo
toga sa astroloskom 'teorijom'. Jednostavna cinjenica za to je da gotovo
svakoga mozete pitati za njegov trenutak rodejnja - ali tesko (odnosno
nekulturno) je pitati za trenutak necijeg stvaranja. Stoga mozemo rezimirati
sa cinjenicom da je pravi trenutak rodjenja nemoguce pronaci, jer zivo bice
(beba) je nastalo i prije nego je izislo iz maternice, tj. bilo je i zivo, i
svjesno, prije tog trenutka, te minute i te sekunde!


Planeti
'Ozbiljni' astrolozi tvrde da se utjecaj svih glavnih planeta Suncevog
Sutava mora uzeti u proracun kako bismo dobili tocan horoskop. Ali bilo
tko, tko pozna povijest astronomije dobro zna da daleki planeti - Uran,
Neptun i Pluton - nisu bili otkriveni do godine 1781, 1846 i 1930. Dakle,
nisu li onda svi horoskopi radjeni do godine 1930-te pogresni?

Danasnji horoskopi koliko znam koriste npr Uran. Postavlja se pitanje kako to da
se nisu pojavili problemi i NETOCNOSTI prvih horoskopa, te doveli astrologe
do otkrivanja prisutnosti tih planeta, prije no sto su kasnije otkriveni.
Razmislimo dobro o ovome!! Ako taj horoskop zaista funkcionira, kako to da
oni astrolozi od prije 500 godina nisu 'osjetili' prisutnost tih planeta ?
Kako to da im ti nepoznati planeti nisu kvarili te njihove  proracune i
rezultate analize?


Sile
Sve sile na daljinu koje poznajemo u Svemiru, slabe sa udaljenoscu
(gravitacija je odlican primjer). Medutim astrolozima je potpuno nebitno
dali je Mars u promatranom trenutku sa iste strane Sunca kao mi (dakle nama
relativno blizu) ili je pak skroz na drugoj strani iza Sunca. Naime,
astrolozima je njegov utjecaj jednak!

Dobro, ako astroloski utjecaj ne ovisi o udaljenosti, ZASTO onda astrolozi ne
uzimaju u obzir utjecaj drugih zvijezda ili galaksija u proracun?! Koliko je
nepotpun horoskop ako smo izostavili utjecaj Siriusa ili Andromedine
galaksije?


Princip
Cak i ako stavimo na stranu ovakva razmisljanja, ostaje jos jedno pitanje
koje se mora razjasniti. Zasto bi pozicija nebeskih objekata na nase rodenje
imala utjecaj na nas karakter, zivot i sudbinu ? Koja sila, koji utjecaj i
koja vrsta energije bi dolazila sa tih planeta i zvijezda, te imala utjecaj
na sva ljudska bica i djelovala na nas razvoj ili sudbinu? Ako astrolozi
neznaju ime te sile, onda to znaci da lazu. Jer ono sto se argumentirano ne
moze dokazati i obnasniti je CISTA LAZ. Dodajmo ovome poznatu izjavu jednog
od najvecih fizicara 20. st. Richarda Feynmana: 'Uopce nije vazno koliko
je lijepa vasa pretpostavka. Uopce nije vazno koliko ste vi pametni, tko je
izrekao pretpostavku, jeli to poznato ime ili ne. Vazno je samo jedno: ako
se ne slaze s pokusom, pogresno je.'.


Testiranje
Neki astrolozi tvrde kako i dalje postoje neke nepoznate sile koje
predstavljaju astroloski utjecaj. Pretpostavimo da im damo prednost i
pretpostavimo da postoji nesto sto nas veze sa nebom, cak i ako ne znamo sto
je to. Ako je to tako, onda se astroloska predskazanja mogu jako lako
testirati. Primjerice, ako astrologija kaze da su Djevica i Strijelac
nekompatibilni znakovi - onda mozemo pogledati u zapise tisuca brakova i
razvoda - dakle, trebali bismo vidjeti vise Djevica-Strijelac razvedenih
parova te istih koji su se vjencali.

Na primjer, psiholog Bernard Silverman sa Michigan State univerziteta je
promatrao statistike 2,978 brakova i 478 razvoda u godini 1967 i 1968, da
provjeri dali su 'kompatibilni' astroloski znakovi vise ostajali u braku.
Ustanovio je da NE POSTOJI uzajamna zavisnost - kompatibilni i
nekompatibilni znakovi su se vjencali i razvodili podjednako cesto! U drugom
testu, osoblje geoloskih istrazivanja U.S. Geological Survey analiziralo je
240 predvidanja potresa od strane 27 astrologa i ustanovili su da su manje
precizni nego da je netko isao nasumce pogadati! Tako je zavrsio i svaki
drugi test.

Pozdrav,
Tomislav Stimac


felix wrote:
> Sunce nam daje sve ostalo. Sto kaze Astrologija? Sve planete u
> Suncevom sistemu probaj shvatiti kao obitelj. Uzmi da je Sunce Otac,
> Zemlja Majka, Mars Ujak zastitnik, Venera lijepa tetka, Mjesec stari
> djed koji umire, Saturn prgavi starac koji je tu da razmrda ucmalost


Jesi ti kad cuo za Nostradamusa? Jesi cuo za njegova prorocanstva? Jel znas
kako to funkcionira? Istom metodom kakvu ti opisujes u astrologiji. Uzmes
jedan zamagljen opis i kazes nekome tebi ce se desiti to i to. I zaista
desiti ce se to i to! A jel znas zasto? Zato jer si dao zamagljen opis. Bas
kao sto je Nostradamus predvidio Hitlera: 'doci ce na vlast u prvoj polovici
20. st, prevariti narod, pobiti miljone ljudi itd...'. Koliko si imao iz
povjesti? Ajde sada fino izbrisi Hitlera kao da nikad nije postojao. Jesi?
Ok. Ali gle cuda, Nostradamusovo prorocanstvo jos uvjek funkcionira! Kako
to? Pretpostavimo da se Hitler nikada nije rodio, danas bi za Nostradamusa
tvrdili da je predvidio pojavu Staljina. Zasto? Zato sto tocno odgovara
opisu kakav je Nostradamus dao: 'doci ce na vlast u prvoj polovici 20. st,
prevariti narod, pobiti miljone ljudi itd...'. Pa naravno da astrologija
funkcionira! Bilo bi pravo cudo da NE FUNKCIONIRA!

Pozdrav,
Tomislav Stimac


Stribor wrote:
> Astrologija je ipak bila prije astronomije.

Gatanje iz salice kave je ipak starije od kvantne fizike.

Tonci
albirejo_minu...@vip.hr



Ante Perkovic wrote:

Pa evo par natuknica, ovo sta mi na brzinu pada na pamet:
- kako to da su horoskopi bili 'tocni' prije otkrica Urana, Neptuna itd...
- Kako uopce znamo kako Pluton djeluje u svim znakovima kad se od otkrica
nije bas puno maka od Zmijonosca?
- Zasto nema Zmojonosca u horoskopu? Mjesec prolazi kroz jos 5-6
(provjeriti) zvijezdja. Asteroidi i ostala mala tijela kroz mnogo vise.
- Jel netko mozda radio istrazivanje ili su samo zakljucili po imenu 'Pluton'.
- Pa sta da je Pluton bog podzemlja (ili tako nesto), Pluton je dobio nakon
novinskog natjecaja (usput i u cast Percivalu Lowellu, incijali PL). Ime je
predlozila neka djevojcica iz osnovne skole. Da su ga slucajno nazvali
Minerva (jedan od prijedloga), bi li onda ta ledene gromada drugacije
utjecala na nase zivote? Znaci mi jednostavnim biranjem imena ledenoj
gromadi mozemo utjecati na njezino astrolosko djelovanje na nas? To mi ne
zvuci kao znanost.
- A sta ako se ne mogu dogovoriti oko imena, kao npr. u slucaju Sedne (ime
je samo privremeno, teoretski je moguce da ga IAU ne pruhvati)
- mozda bi trebali sve te ledene gromade nazvati prema pozitivcima iz bajki,
   mozda ce svijet biti sretniji i vise nece biti ratova ;) (ako njihov
utjecaj u horoskopu prevlada :)?
- Koje objekte treba uzeti u obzir pri izradi horoskopa?
- Koja je donja granica velicine? Meteori i svemirska prasina? Mozda
odrediti min. promjer u km?
- Do koje udaljenosti od Sunca? Mislite uracnati i svih trilijun kometa u
Oortovom oblaku?
- Planetni sateliti? Kometi ne, a asteroidi da? A Kentauri?
- A na osnovu cega zakljucujete o tim granicama? Na osnovu eksperimenta mozda?
- A kako su uopce dosadasnji horoskopi bili tocni bez da poznajemo sve ove
bojekte?
- A sta je sa eventualnim buducim astronautima na Marsu? Hoce li oni imati
Zemlju u horoskopu? A kako ce Zemlja djelovati na njih?
- A kako uopce ti planeti djeluju na nas? Kojom 'silom'?

- Ne dajte se uvlacit u rasprave oko stvari koju su vam, fala bogu,
nepoznate, ako npr. razne opozicije, kuce (12 komada) i slicne nebuloze.
Ako ja jednom napisem knjigu od 5000 strana o tome kako izracunati vas
karakter na osnovu polozaja jumbo-jetova u trenutku vaseg rodjenja, necete
je valjda cijelu procitati prije nego se upustite u raspravu u njoj? Ako
teorija nema osnove, nema ni smisla ulaziti u detalje. Oni trebaju dokazati
osnove (tipa koja je to sila koja prenosui utjecaj planeta). Ja bi ih dosta
ugnjavio sa onim zakljucivanjem o utjecaju tijela samo na osnovu imena jer
ako mi svojim imenovanjem utjecemo na djelovanje tog tijela, onda je to ipak
religija (i to poprilicno besmislena), a ne znanost.

- Pitajte ih na pocetku da li postoji neki 'bog' koji cita izgled neba pa na
osnovu toga utjece na ljude ili je to cisto automatski, preko prirodnih
zakona koje jos je poznajemo? Nakon njihovog odgovora se sjetite ove price o
davanju imena.
- Da li ovi objekti pocnu na nas djelovati tek kad ih otkrijemo? Ako da,
onda je to ocito religija (neki 'bog' je registrirao da smo vidili to
tijelo, pa se ono 'aktivira'). Ako ne, onda su svi stari horoskopi krivi.
- Ako su stari horoskopi krivi, kako to da vam to do sada nije smetalo i
nije vas natjeralo da razmislite o smislenosti astrologije nego unatoc tome
vjerujete.

- Postoje dvije skole astrologije - istocna i zapadna. Istocna uzima u obzir
precesiju, a zapadna (koju vidimo po nasim novinama) ne. Ne mogu obje biti
tocne ako daju razlicite rezultate! Je li se netko potrudio da razluci koja
je tocna?
- Znanost ne trpi dvije suprotstavljene teorije, zasto se ne rade
eksperiment koji bi potvrdili jednu, a odbacili drugu astrologiju. Ne,
kvantna teorija i teroija relativnosti nisu dobar primjer da mogu postojati
dvije suprotne teorije. Obje su vjerojatno netocne, pri cemu svaka od njih
dobro aproksimira stvarnost u svom podrucju (malo sam OT, ali evo se vracam
na temu :)

Cak i ako se pokaze da postoji veza izmedju karakteristika pojedine osobe i
vremena rodjenja, to jos uvijek nije dokaz da zvijezde djeluju na nas jer
moze biti u pitanju utjecaj godisnjih doba. Primjer: stari su Egipcani
primjetili da pojava Siriusa na jutarnjem nebu u proljece ili kad vec znaci
   da dolaze poplave i zakljucili da Sirius uzrokuje poplave. Krivo,
naravno! I poplave i pojava Siriusa na jutarnjem nebu su rezultat gibanja
Zemlje oko Sunca i dolaska Zemlje u odredjeni polozaj na putanji svaki put u
isto doba godine.

Eto, nadam se da sam vam malo pomogao. Vjerojatno ce vam i ostali pomoci sa
svojim komentarima.

Tonci
albirejo_minu...@vip.hr



Da sam ja na tvom mjestu,ja bi se koncentrirao na jedno vrlo vazno
pitanje.Samo ti njih pitaj *kojom silom* djeluju fiktivne tvorevine
zvijezda projecirane na nebesku sferu i planeti koji tu 'prolaze' na
neciji zivot,na tako osoban nacin?

I kako se to izracunava..Da li je to jaka nuklearna,slaba
nuklearna,elektromagnetizam ili ipak gravitacija?Ili oni imaju
svoju,petu silu?U argumentiranoj raspravi oni protiv ovog pitanja zaista
ne mogu,jer se ipak koriste nekakvim (retardiranim) izracunima.Da se
astrologija temelji samo na nekakvoj cistoj vjeri,nitko ne bi imao nista
protiv.Ali oni racunaju i spominju nebeska tijela o kojima pojma nemaju.

Mozes poceti ovako:

-Sto vi konkretno znate o zvijezdama?(tipovi,H-R dijagram,prividne i
apsolutne magnitude..to bi moralo imati veze pri 'utjecaju' zvijezda)

-Sto su to uopce konstelacije?(kako bi to izgledalo u 3D,kakav je
fizikalni utjecaj razbacanih zvijezda na mali planet Zemlju...spomeni
Zmijonosca,pitaj imaju li tu ikakve veze M,NGC i sl. objekti unutar
granica konstelacija,npr.jato galaksija Virgo..)

Drugim rijecima,baci s njima hi-tech raspravu i navest ces ih na tanak
led,razotkrit ces da ne znaju ni osnovno-skolsku matematiku i fiziku,te
da ne znaju objsniti sto racunaju.Sto god budu tvrdili,ti samo pitaj
'kakve to fizikalne veze ima..',ispast ce kao da ljudi ne priznaju fiziku ;)

Imao sam priliku vec gledati takve rasprave izmedju astrologa i
astronoma i znam kako ce to otprilike izgledati.Oni nemaju nikakve
sanse,a ukupan dojam ovisiti ce o tome koliko ces se ti snaci.Moj savjet
je da ne budes previse pristojan,jer ce se onda oni raskokodakati.
Njihovi glavni 'argumenti' bit ce astroloska terminologija,koju ces ti
raskrinkati fizikalno-astronomskom.Drugo,u svakoj takvoj emisiji oni
tvrde kako je astrologija prava znanost,kako u svijetu postoje
instituti...astrofizicar mu je na to odgovorio da se u demokraciji moze
svasta,a da slican institut postoji i alan fordu 'Institut za
proucavanje ruda i gubljenje vremena' ;) Sto se tice astologa,postoje 2
tipa;oni koji su skroz ludi i to stvarno vjeruju (s njima je teze),i oni
koji od toga prave bussiness..

Dobio si dosta savjeta,a ta emisija,koliko god trajala,bit ce prekratka
da sve izneses,pa ti odaberi ono sto mislis da ce biti najefikasnije.

Inace,moje je misljenje da to nije ravnopravna rasprava,nego streljana,a
da normalnom covjeku ne treba dokazivati glupost astrologije.Ja se ne
bih nista posebno pripremao...

@(none)yahoo.com



Ako si dobar astronom i zanima te astrologija, doci ces do mnogih paradoksa
o astrologiji i nema teroiej da ces je shvacati ozbiljno.

Evo, daj ti meni ovdje reci za pocetak:

- da li tijela Suncevog Sustava pocinju djelovati na tvoj horoskop onog
trenutka kad se otkriju ili oduvijek?

- Koji su uvjeti da bi neko tijelo bilo znacajno za izradu horoskopa, mislim
  na dimenzije i udaljenost tijela?

- Kako su astrolozi uspjeli odrediti utjecaj Urana, Neptuna i Plutona u
horoskopu?

Tonci
albirejo_minu...@vip.hr



> Ovo treba pitati odmah na pocetku i ako je religija,rasprava je
> zavrsena,ako je znanost bit ce lako.Problem je u tome sto ce reci da je
> oboje,a neupucenom gledatelju bit ce jednako impresivni i
> astronomski-fizikalni,kao i astroloski rjecnik pojmova koji ce pljustati.

U tom slucaju treba ustrajati na tome da nesto NE MOZE biti istovremeno
oboje: i znanost i religija.
Religija podrazumijeva neosporno vjerovanje u postavke koje se ne mora
dokazati. Znanost podrazumijeva unapredivanje (dakle postupnu promjenu)
naseg videnja prirode i zahtijeva dokaze.

Gledateljstvo cine obicni ljudi, a obican covjek je nazalost naklonjeniji
ovakvim sarlatanima, jer niti sam nema dovoljno znanja, pa se lakse
prikloniti onima koji nude nesto u sto treba vjerovati bez prevelikog
razmisljanja. :o(

Velika teskoca je u tome sto su masovni mediji prilicno ulozili u
ne-prosvjecivanje drustva. I jako im dobro ide... :o((
Velica se sve senzacionalisticko, pa je upitno kako se postaviti u takvim
uvjetima. Ali, malo za ohrabrenje, ovo je trenutak jednako dobar kao i bilo
koji drugi da se pokusa dobiti koja bitka protiv tog zaglupljivanja.

Kresimir Izakovic


A ne pitaj mene.Kazem ti da,ako takvo pitanje bude postavljeno
astrologu,on ce eskivirati odgovor na nacin da ce ispasti da je
astrologija oboje,samo ostali nisu dovoljno 'prosvijetlijeni' da bi
takvo sto shvatili.Uvijek kad nemaju argumentaciju bjeze u mistiku.Nece
dati jasan odgovor na to,glavno pitanje.Vec sam gledao takve rasprave,pa
mogu i pretpostaviti kako ce teci razgovor.Ako kaze da je religija
gotovo mu je,ako kaze da je znanost,bit ce jos i gore.Jednostavno mora
eskivirati to pitanje ako zeli da uopce krene razgovor o temi.
Da ja sudjelujem,to bi bilo prvo pitanje i ne bih tako lako presao preko
njega.Ako bi rasprava uopce pocela napao bi ravno na znanstveni dio.Tako
ne mozes izgubit...

rio


Sto je po znaku i podznaku covjek koji je rodjen na Sjevernom polu u
12 sati 01.01.2000 ?

felix


> Ne kuzim tko je taj koji na astrologiju gleda kao na znanstvenu
> disciplinu?

Znanstveno se testira povezanost izmedju uzroka i posljedica.

Ako astrologija kaze da ako ti je npr. Saturn u Ribama u vrijeme rodjenja,
onda ces bit dobar nogometas (bubam napamet) onda bi bilo logicno da udio
nogometasa u prvoj ligi s npr. Saturnom u Ribama znacajno veci od 1/12.

Ako je taj Saturn ravnomjerno podijeljen po svim znakovima, znaci da Saturn
uopce ne utjece na talent za nogomet.

Kuzis? To se zove znanstveno testiranje da li tvoje predvidjanje necemu
sluzi *bez* ulazenja u mehanizam!

Ako statistika ne stima, onda Saturn i nogomet *dokazano* nemaju veze jedno
s drugim. Jel ti sad jasnije da je znanost potrebna i za dokazivanje
*neznanstvenih* pojava?

Tonci



4.) Htio bih svojoj voljenoj osobi kupiti/pokloniti zvijezdu. Kako to
mogu učiniti?

Nikako! Zvijezde nije moguće kupiti i poklanjati, kao što nije moguće
kupovati "zemlju" na drugim planetama Sunčevog sustava. Postoje mnogi
dileri koji će vam rado uzeti novac, a za uzvrat ćete dobiti komad
bezvrijednog papira kao certifikat da ste "kupili" zvijezdu. Zvijezde
službeno imenuje jedino IAU - Međunarodni Astronomski Savez, sve ostalo
je samo mrtvo slovo na papiru. Ako vas to veseli - samo naprijed - ali
novce možete uštedjeti tako da sami dizajnirate i isprintate "potvrdu".

Svakako pročitajte što IAU ima za reći o prodaji/imenovanju zvijezda:

http://www.iau.org/BUYING_STAR_NAMES.244.0.html



End of File - hr.fido.astronomija - Frequently Asked Questions