(04. 04. 2001.) (05. 04. 2001.) (06. 04. 2001.) (07. 04. 2001.) (08. 04. 2001.)
04. 04. 2001.
Stigli smo. Nakon neznatnog lutanja oko Baderne smo ipak nasli put do Visnjana. Po dolasku smo dogovorili okvirni plan naseg boravka. Nismo napravili satnicu za svaki dan nego smo se nacelno dogovorili cime bismo se poceli baviti i sto bismo eventualno trebali napraviti.
05. 04. 2001.
Upravo mi je sinulo da bi mozda trebali koristiti Julijanski datum - dan ide od podneva, ne od ponoci. Uglavnom. Plan je bio naci prognozu za navecer. O tome je apsolutno ovisila vecernja aktivnost. Slozili smo se da bi se navecer trebalo razvedriti na neko vrijeme, to nam je sapnuo Aladin. Svi linkovi ce biti na zasebnoj stranici. Nakon toga samo se bacili na trazenje objekata koje bi trebalo snimiti. Na Minor Planet Center Neo confirmation page smo nasli dva objekta koje bi trebalo mjeriti. Naravno, jedan je otpao jer je bio nisko, a i mogli bi ga snimati samo po danu (i to oblacnom). Naravno da je i drugi otpao - bio je odmah pokraj Mjeseca (koji je ovih dana pun). Na Spaceguard Central Node se nalazi Priority list na kojem se takodjer mogu naci zgodni objekti za snimanje i tamo smo nasli kandidata. Nakon sto smo prerovali sve moguce siteove u potrazi za kandidatima i malo listali dostupnu literaturu, otisli smo nesto pojesti. Pizzeria (koje se sjecaju svi koji su bili na Messierovom maratonu 2001.) se pokazala odlicnom. Dosla je vecer. Nakon sto smo jos jednom presli kroz zabiljezene objekte smo krenuli prema kontrolnoj sobi. Naravno, prvi objekt na popisu je bio iza Mjeseca. Drugi je vec bi o bolji. Prije snimanja objekta je trebalo promijeniti fokus. Iako smo pogodili koordinate, objekt je bio taman na granici vidljivosti. Korado ga je jedva uocio. Prvo smo napravili tri slike sa ekspozicijom od 60 sekundi. Tamo se jedva razdvajao od pozadinskog suma. Nakon toga smo ohladili kameru sa 0 oC na -5 oC i napravili jos dvije slike sa ekspozicijom od tri minute. Usprkos tome, objekt je jedva bio vidljiv tako da smo morali odustati od njega. Nakon toga, bacili smo se na neke Messierove objekte. Prvo je Ana nasla koordinate M104 - Sombrero galaxy.
Slika 1. M104 - Sombrero galaxy. R.A. 12h 40m, Dec -11o 37'. Ekspozicija 60 sekundi.
Nakon toga je dosao red da se ja malo znojim - nasao sam koordinate M51 - Whirlpool galaxy
Slika 2. M 51 - Whirlpool Galaxy. R.A. 13h 29m 54s, Dec 47o 12'. Ekspozicija 60 sekundi.
Ona se nakon 60 sekundi neizvjesnosti pojavila na ekranu. Oba Messierova objekta smo snimili dva puta. Nakon toga smo isli loviti komet (C/1999 T1 McNaught-Hartley). Napravili smo 5 snimaka ekspozicije od po 120 sekundi. Za vrijeme seste ekspozicije kometa su opet dosli oblaci pa je slika ispala katastrofalno. Zakljucili smo da je to bilo sve od snimanja za ovu noc i bacili se na "strikanje" HTML-a.
Slika 3. Komet - C/1999 T1 McNaught-Hartley. R.A. 18h 45m 25s, Dec 63o 31'. Ekspozicija 120 sekundi.
Za vrijeme snimanja nismo samo sjedili i gledali.
Slika 4. Iako su dokazi protiv nas, ponekad smo i znali sto smo radili
06. 04. 2001.
Danas smo imali zanimljiv, ali manje produktivan dan. Ujutro smo ritualno provjerili prognozu. Po danu predivno, predvecer oblaci. Cijelu noc isto oblacno. Svejedno, pogledali smo sto bi potencijalno trebali snimiti, nasli smo desetak asteroida. Ovaj put smo stvarno brzo pronasli sve potrebno i spremili salabahter za snimanje u rekordnom roku. Osim asteroida, napravili smo i popis desetak kometa koji bi se takodjer trebali vidjeti i moci snimiti. Nakon toga sam se bacio na knjigu Asteroids II. Jucer sam zaboravio spomenuti da je Ana napisala svoju prvu vijest na news.astro.hr, ali je bilo problema s objavljivanjem koje je Mario rijesio. Danas je Ana napisala vijest o novonadjenim planetima koja ce valjda sutra biti online. Ja sam napisao jos jedan clanak za astronomski rjecnik. Taman kad smo se spremali ici na rucak je dosla ekipa u sastavu Vladimir Grgic, Mario Juric i Mario Mladinov. Time su otisla 2 od 3 dostupna kompjutera pa smo se Ana i ja mijenjali na zadnjem dok je Mario J slagao ladicu na jednom, a Vladimir G. i Mario M. su natjeravali elektromotor na drugom kompjuteru. Nakon dosta muke su ga uspjeli pokrenuti i kontrolirati.U medjuvremenu nas je Korado pozvao da vidimo kako napreduje gradnja zvjezdarnice u Ticanu gdje smo se i slikali (i zakljucili da mi na slici fali samo mac). Nazalost, nismo bili u samoj zvjezdarnici, nadamo se da cemo i to jednom prilikom vidjeti. Nakon naseg povratka smo malo lutali po netu trazeci infracrvene slike neba uz minimalan uspjeh. Predvecer je dosla jos jedna skupina ljudi tako da je na zvjezdarnici zbilja bila guzva.
07. 04. 2001.
Ujutro smo rutinski provjerili prognozu koja je i dalje poslovicno beznadna. Dio pripreme za snimanje smo imali od jucer (samo za komete), a dio smo napravili danas tako da budemo spremni iako nije bilo nade za snimanje. Obzirom na guzvu, jedina korisna stvar koju smo mogli napraviti je bila da se bacimo na literaturu. Jedna od fascinantnijih stvari koju sam procitao je odredjivanje dimenzija i oblika asteroida pomocu okultacije na nekoj zvijezdi. Promatrati se moze na vise nacina od kojih su najdostupnije vizualno promatranje i snimanje osjetljivom video kamerom. Ana je citala jednu drugu knjigu - "Introduction to Asteroids" by C. J. Cunningham. Osim toga, kada smo se dokopali kompjutera smo malo proucavali sistem rada Simbada i 2Mass, pogledajte ako vas zanima. Isto tako smo proucavali potencijalne klimatske promjene uzrokovanje prevelikim zagadjenjem, utjecaj putovanja svemirom i tehnologije na zivot ljudi i onih njima slicnih gledajuci "Blade Runner" O:). Sjetili smo se da bismo mogli staviti nesto vise detalja o objektima koje smo snimili (jedinima, ne moze doci do zabune) na web, vjerojatno budemo. Prekopali smo net i nasli mnoge zanimljive podatke o njima, pa eto: M51, M104, C/1999 T1 McNaught-Hartley.
08. 04. 2001.
Vrijeme necu komentirati. Pretezno je suncano, ali pada kisa. Na NEO confirmation page sada vise nema niti jedan objekt (pun Mjesec, pretpostavljam?) dok se na Spaceguardu pojavilo nesto novih. Nakon eliminacije zbog nepogodnog vremena snimanja (do 21 h) i Mjeseca, ostaju nam 3 asteroida i 4 kometa za snimanje (koje cemo kao i proslih dana samo sanjati...). Jos smo se malo igrali sa Simbadom i sl. Nekoliko sati sam potrosio trazeci bilo kakav bijedni tekstic o trazenju mira (promjenjive zvijezde, ne stanica - nju bi bilo uzaludno traziti :) ), ali nisam nista nasao. Nasao sam toliko toga o mnogim vrstama promjenjivih zvijezda, ali mire su kao tabu-tema. Ode dva sata u vjetar. Nakon rucka (ako zelite, mozemo napraviti top5 restorana) smo se bacili na citanje. Ana je dalje citala knjigu od jucer dok sam se ja bacio na casopise. Konkretno, citao sam Icarus - (International Journal of Solar System study) i to clanke o kompjuterskoj simulaciji asteroida u pojasima a) izmedju Jupitera i Saturna; b) vanjski dijelovi sustava. Da ne prepricavam clanke, recimo da je od 100 000 pocetnih objekata nakon 109 godina "prezivjelo" nekih pedesetak. Kriteriji za izbacivanje objekata iz igre su bili: 1) pad u Sunce; 2) eliminacija na Jupiteru ili Saturnu; 3) udaljavanje vise od 50 au od Sunca. Spomenimo jos da se svi unutrasnji planeti sustava uzimaju u masu Sunca. Asteroidi su bili rasporedjeni po Gaussovoj raspodjeli izmedju dva pocetna planeta (uz jos neke detalje, mozete pogledati clanak kada dodjete) sa razlicitim inklinacijama (to je Ana objasnjavala na uvodnom predavanju, ako se ne varam :). Ta dva clanka su odnijela dobar dio veceri i noci. Nakon toga sam napisao clanak o svemirskom smecu, trebao bi se ovih dana pojaviti na news.astro.hr. Uz usputne provjere prognoze i medjusobnu provjeru Anine i moje liste asteroida, docekali smo Korada. Obzirom na vrijeme, uposlili smo Elronda i Gandalfa u potrazi za mirama. Nismo nasli na polja koja su slikana sa razmakom od godine dana (samo ih nismo nasli) pa smo kao drugu sliku za usporedjivanje uzeli sliku sa Palomar Digital Sky Survey sa zeljenim koordinatama i to u crvenom filteru. Na drugoj slici sam naletio na jednu potencijalno razlicitu zvijezdu. Neko vrijeme sam razmisljao da li je stvar u mutnijoj snimci (jer sam imao jedan slucaj koji sam ipak iskljucio nakon detaljnjije provjere) ili ne. Ipak, zakljucio sam da bi trebalo provjeriti. Na zalost, na tom mjestu ne postoji izvor infracrvenog zracenja tako da nista od toga. Na slici slikanoj plavim filterom doticna zvijezda je "normalne" magnitude tako da se u svakom slucaju radi o jako crvenoj zvijezdi. Dogovorili smo se da pokusam naci jos ponesto o tom izvoru i da cemo snimiti to polje ili slijedece noci (pozdrav oblacima) ili prvom prilikom kada se vratimo u Visnjan. Na slijedecim slikama je highlight nekoliko zadnjih recenica. Nazalost, trenutno ne mogu doci do Visnjanske slike polja pa sam na Palomarskoj slici povecao zvijezdu da docaram kako je to u stvarnosti izgledalo.
Slika 6. Ovako je izgledalo polje na slici snimljenoj u Visnjanu. Potencijalna mira je 12.7 magnitude.
Centar polja je na RA 17:43:07.02 Dec -05:44:34.74. Ekspozicija je 90 sekundi
Slika 7. Ovo je polje sa Digital Sky Survey snimljeno kroz crveni filter. Ekspozicija 75 min.
Slika 8. Jedna od slika koje smo pregledali je imala nesto zanimlivo - smece.
Ne greska kamere, nego smece u orbiti (komadici satelita, stvari koje su izubili astronauti i sl.).
Primijetite promjenu intenziteta traga iz cega se moze vidjeti da objekt rotira.
Na istoj slici se nasao jos jedan trag slican ovome. Dakle, smece is out there :)