 |
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
||||||||||||||||||||||||||||
Mehanika pomrčine |
||||||||||||||||||||||||||||
 |
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
 |
||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|||||||||
Vremenska prognoza |
|||||||||
Poznavanje nebeske mehanike omogućava nam prognozu pomrčine sa velikom točnošću. Slaba točka je još uvijek poznavanje meteorološke fizike. Zato je teško izabrati
pravo mjesto za promatranje. U svakom slučaju to je tema, koju vrijedi proučiti, jer od nje ovisi koliko će naše gledanje pomrčine biti uspješno. Kanadski meteorolog Jay Anderson je za put pomrčine izračunao statističke vjerojatnosti za početak kolovoza, na osnovu satelitskih podataka
International Sattelite Cloud Climatology Project. Površina Zemlje je podijeljena na 5x5 stupnjeva velike kvadrate u kojima je određena prosječna naoblaka za određeni period. Mreža je jako gruba jer jedan takav kvadrat zauzima Austriju, dio Italije i Sloveniju. U svakom slučaju moramo rezultate uzimati sa rezervom, jer
su napravljeni na osnovu velikih područja a upravo naoblake na malim područjima nam mogu pokvariti planove. U
Engleskoj je klima pod utjecajem sjevernoatlantskih strujanja i podložna promjenama. Pomrčina pada u vrhunac ljeta. Zapadna Europa je poznata sa svojom atlantskom klimom i vlažnim ljetima. Za pomrčinu će biti značajno
da li će se anticiklona izgraditi sjeverno od Azura ili u zapadnoj Francuskoj, jer ona donosi često nekoliko suhih i sunčanih dana. Ukoliko se iznad Engleske u to doba pojavi ciklona mijenjajt Bolje
izglede imaju Njemačka i Austrija sa 50% vjerojatnosti, gdje moramo uzeti u obzir utjecaj Alpa, koje mogu donijeti naoblake. Bolji uvjeti su prema istoku, gdje se utjecaj atlantske klime smanjuje. Srednjuoeuropska
klima je poznata po suhim i vrućim ljetima. Kod prognoze se to poznaje u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, gdje vjerojatnost za lijepo vrijeme prelazi od 53% u Mađarskoj d Najbolje prognoze za lijepo vrijeme su u Turskoj, Iraku i Iranu. U Turskoj je vjerojatnost od 70% na zapadu do 87 % na istoku. Vjerojatnost od 90% i time lijepo i vedro nebo je u Siriji, sjevernom Iraku i južnom Iranu. Pakistan i Indija imaju monsunsko vrijeme i tako za promatranje pomrčine nisu ugodni. Očekivanja za vidljivost pomrčine u istočnoj Indiji je samo 5%.
Klimatske studije važne su za grubi izbor lokacije. Ljudi smo, i najčešće optimisti, te zaboravljamo kako 90 % vjerojatnosti lijepog vremena znači ujedno i 10 % vjerojatnosti lošeg vremena. Poznata je priča o vremenu 11. srpnja 1991. Tadašnja pomrčina bila je vidljiva sa Havaja kao i Kalifornijskog zaljeva. Kalifornijski zaljev je poznat po lošem vremenu u to doba. Tisuće je otišlo na Havaje, koji imaju skoro 100% vjerojatnost lijepog vremena. No tog dana vrijeme se poigralo i Havaji su bili u oblacima a iznad Kalifornijskog zaljeva bilo je vedro vrijeme. Jedno je klima, a drugo je vedro nebo prilikom pomrčine. Preporučujemo Vam da pratite vrijeme i da reagirate najmanje 12 sati prije pomrčine, jer nam autoceste omogućuju brze promjene lokacije. I slike sa Interneta dragocjeno su pomagalo.
|
|||||||||
Prelagođeno prema "Spica" - posebna izdaja "11.avgust 1999 - POPOLNI SONČEV MRK" |
|||||||||
E-mail: mmladin@jagor.srce.hr Telefon: 052/449-212 |
|||||||||