 |
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
||||||||||||||||||||||||||||
Mehanika pomrčine |
||||||||||||||||||||||||||||
 |
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
 |
||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|||||||
Kako može doći do oštećenja očiju? Sunčevo zračenje koje dopire do zemljine površine je sastavljeno od vidljivog zračenja kao i od ultraljubičastog (zbog njega pocrnimo), infracrvenog (toplinskog) zračenja. Poznato je da UV zračenje prouzrokuje starenje površine kože i pojavu sive mrene na očima. Kako se neposredno oštećuju oči kod promatranja direktno? Malena slika Sunca koju projicira leća na mrežnicu ima veliku površinsku svjetlosnu snagu i može spaliti točkicu na mrežnici. Sjetimo se kako zagori papir koji podmetnemo pod leću baterijske svjetiljke. To se događa svaki put kada pogledamo u Sunce. Kada promatramo pomrčinu opasnost je ista bez obzira što je dio Sunca prekriven sa Mjesecom. Oštećenja su česta upravo kod pomrčine jer ljudi sa zanimanjem gledaju u Sunce što inače izbjegavaju. Oštećenja nastaju na dva načina. Ukoliko je mrežnica izložena vidljivoj svjetlosti, u njenim čunjićima i štapićima dogode se kemijske reakcije koje smanjuju sposobnost stanica za prijem svjetlosti ili ih čak onesposobe. Posebno se te reakcije odvijaju intenzivno kada su izložene UV, plavoj i zelenoj komponenti svjetlosti. Pored kemijskih nastaju i toplinska oštećenja, jer tamni dijelovi mrežnice absorbiraju vidljivu svijetlost dužih valnih dužina (infracrvenu svijetlost) i time doslovce skuhaju djeliće na mrežnici koji trajno oslijepe.
Najveći problem kod nastanka oštećenja je odsudstvo boli, jer na mrežnici nema senzora za bol. Jaka svijetlost smeta, ali ne boli. Promjene na vidu se primjete više sati nakon nastanka
oštećenja. Za svaki pojas valne duljine poznat je prag oštećenja i tako je poznato kako se zaštititi. S obzirom da znamo sunčevo spektralno zračenje, za izradu filtera nam je dovoljno dobra razlika između
spektralnog zračenja i praga oštećenja, normalno sa faktorom sigurnosti. Za pojas valne dužine između 380 i 1400 Najsigurnije promatranje pomrčine je s projekcijom Sunca na
bijeli zaslon Prednost takvog promatranjaja je da omogućuje istovremeno promatranje grupi ljudi. Nedostatak je opasnost izgaranja okulara ili tubusa
teleskopa ili binokulara. Potrebno je s toga smanjiti s kartonom promjer otvora na objektivu s pola ili najviše na 60 mm. Zaslon na kojeg projeciramo mora biti gladak, bijel, ravan
i postavljen okomito na optičku os teleskopa. Za bolju sliku zasjenimo zaslon sa kartonom. Iskustva promatrača Sunca kazuju, da je najprimjernija veličina slike Sunca 15 centimetara.
Promjer izračunamo po formuli: gdje je d udaljeno Teleskop 60mm
refraktor s fokusnom dužinom 900mm i okularom 25mm (36x povećanje) nam daje 15 cm veliko Sunce na udaljenosti d = 44,6 cm. Ne zaboravite još prekriti tražilo s poklopcem jer je i kratak pogled kroz njega fatalan za oči.
|
|||||||
Prelagođeno prema "Spica" - posebna izdaja "11.avgust 1999 - POPOLNI SONČEV MRK" |
|||||||
E-mail: mmladin@jagor.srce.hr Telefon: 052/449-212 |
|||||||