Nestanak noći širi se Europom, pa danas više od 90%
teritorija kontinenta nema prave noći. Neki dijelovi Hrvatske
su jedna od rijetkih područja gdje noć još postoji,
a pravilnim razvojem javne rasvjete može se postaviti
adekvatna rasvjeta koja ce ujedno imati i minimalan impakt
na prirodu.

   Nestankom moći, preduvjet za opstanak nočnih životina
nestaje, njihova se životna sredina mijenja, one se ne
uspijevaju prilagoditi i nestaju.

  Ptice se ne gnijezde u osvjetljenim područjima, selice
gube orjentaciju bez zvjezdanog neba. Jarka svjetla ih
zasljepljuju te se mnoge sudaraju s raznim građevinama.
Godišnje više ptica strada zbog svjetlosnog zagađenja
nego zbog ostalih ekoloških katastrofa. Zbog hormonskih
poremećaja gnijeze se prerano ili u jesen. Nekim pticama
nestanak noći godi, pa imamo eksplozije broja vrabaca,
čvoraka, vrana, galebova ...

 Mlade morske se kornjače pravac mora nalaze prema
odbljesku mjeseca s površine mora. Ako se u blizini
nalazi javna rasvjeta, kreću prema njoj i zavrsavaju
pod kotačima ili kao plijen grabežljivaca.
   Kako je reprodukcijski ciklus nekih riba vezan uz
obalu i utjecaj Mjeseca, umjetna "mjesečina" koju mi
stvaramo osvjetljavanjem pličaka, smanjujemo ribi broj
mrijestilišta, a ribarima se oduzima mogućnost opstanka.
  Svjetlo privlači kukce, tako da mnogi stradavaju u
blizini rasvjetnih tijelima, što dovodi do pražnjenja
susjednih eko sustava.
  Mravima nestank noći odgovara, rade treću smijenu,
šire svoje područje s biljnim ušima, pa je svaka
ekološka proizvodnja hrane u prostoru bez noći upitna.

Istraživanja pokazuju da umjetna rasvjeta utječe i na
ljude - dolazi do poremećaja sna, životnog ritma te
hormonalnih poremećaja koji mogu uzrokovati razna
oboljenja.
 

- ptice
- morske kornjače
- barske životinje
- ribe (mrjestilišta uz obalu)
- kukci - (krijesnice, noćni leptiri, ...)
- šišmiši