Zvjezdarnica Visnjan ____________________________________________________Visnjan Observatory


LIST ______________________________________________________________________ NEWSLETTER

1. Amblem ovogodi{nje astronomske {kole.

Iza nas je jo{ jedan period izuzetne aktivnosti: kongresi, tehni~ki remont teleskopa, instaliranje nove opreme, potraga za sredstvima kako bi se isfinancirao idu}i istra`iva~ki period, pripreme za {kolu i sama Vi{njanska {kola astronomije i nakon nje sumiranje ra~una (i ne samo onih financijskih). Ponovo rad oko sre|ivanja instrumenata te rad na elektroni~koj verziji "Nebeskih krijesnica" koje mo`ete prona}i na vi{njanskom ~voru CARNeta - www.visnjan.hr/index.html. Radi te elektroni~ke verzije, kao {to vidite i tiskana verzija je do`ivjela manje preinake. Tijekom turisti~ke sezone do{lo je do "juri{a" na Zvjezdarnicu pa je bilo i ve~eri kad je na Zvjezdarnicu iz okolnih turisti~kih mjesta dolazilo 40-tak radoznalaca s djecom! Sve se to nastavilo, iako smanjenim intenzitetom, sve do kraja listopada.

Tu su i za~eci novih projekata koji bi mogli imati dalekose`ne posljedice, ali o tome kad do|e do njihove realizacije.

VIII Vi{njanska {kola astronomije

Sli~no kao i sedam puta dosad po~eli smo se okupljati, tako da su neki do{li tjedan dana ranije kako bi taj period

pretvorili u radni "odmor" i pomagali nam u posljednjim pripremama. Sve je teklo po programu pa se na otvorenju na{lo tridesetak gostiju, sudionika, mentora, predava~a i voditelja. Nakon uobi~ajenih pozdrava dobrodo{lice od strane Op}ine Vi{njan, O. {kole i Zvjezdarnice odmah se krenulo na posao, slijedila je ve~era. Nakon sat vermena na amfiteatru pred dormitorijem mentori su prezentirali projekte na kojima }e se raditi narednih desetak dana. Na osnovu interesa i predznanja iste su ve~eri formirane grupe koje su odmah zapo~ele s radom. Ustvari, radilo se o uvodnom upoznavanju sa znanstvenim projektima na kojima }e se raditi. Taj se rad produ`io sve do kasno u no}, kako bi se sudionici ~im prije navikli na no}ne uvijete rada.

Slika 2. Slika iz dru`enja u sobi dormitorija.

Slika 3. Kupanje Nikole na "koritima" Brajkovog vrha.

( Slaven ga vadi van, ostali ga guraju unutra).

Sljede}i su se dani izmjenjivali kao na kolote~ini: bu|enje u 12:30, ru~ak 13:00, rad u grupama 14:00, pauza 16:30, zajedni~ko predavanje za sve sudionike 17:00, ve~era 19:00,

brifing pred no}ni rad 20:30, opa`anja i rad po grupama 21:30, doru~ak 01:00, spavanje 06:00. Najizdr`ljiviji su

tome dodali i ko{arka{ku utakmicu tijekom izlaska Sunca do 7:00. Radilo se izuzetno mnogo, postignuti su lijepi rezultati na mnogim podru~jima, a posebno raduje da su mjerenja Nove Sagitarii 1996 napravljena s Visnjan Observatory jedna od rijetkih, jer je nebo nad ve}inom ostalih zvjezdarnica svijeta bilo nemilostivo. Tim je opa`anjima dan i poseban publicitet kroz cirkular Me|unarodne astronomske unije. Zabave klasi~nog tipa nije bilo, izuzmemo li pjevanja na meteorskim promatranjima i zajedni~ki izlet u Ro~ te na "Brajkov vrh", na maline i gljive.

Detalje o svemu a i sva~emu sa [kole mo`ete potra`iti na Internetu na adresi www.astro.visnjan.hr/vsa96.

[to dalje?

Pred nama je ve} ljeto 1997.godine i Vi{njanska {kola astronomije 1997. koju se ve} po~elo osmi{ljavati i koja }e se dosta razlikovati od dosada{njih, izme|u ostalog i zbog toga da se smanji pritisak sudionika raznih uzrasta. Predvi|a se da }e se pod “kapom” Vi{njanske {kole astronomije odvijati tijekom cijelog ljeta ~itav niz astronomskih aktivnosti namijenjenih sudionicima raznih uzrasta. Glavno }e doga|anje biti VSA '97. koja }e se vjerojatno odr`ati veoma rano, mo`da ~ak 01-10. srpnja, ili 15-25.srpnja, 1997.godine. Od grupa, bit }e: kao i uvijek meteori, opa`ati }e se promjenljive zvijezde, raditi }e se dnevni homepage {kole, raditi }e se na robotic teleskopu te novom softwaru za astrometrijska mjerenja. Bit }e tu vjerojatno i rada na trenutno najinteresantnijim objektima te isku{avanje teleskopa u automatskom modu kao SN Search. Prijave za {kolu }e srednjo{kolci po prvi puta mo}i vr{iti i preko Interneta kroz elektroni~ki formular. Nakon zavr{etka {kole nekoliko }e sudionika mo}i ostati raditi na Zvjezdarnici jo{ nekoliko tjedana, kao vanjski suradnici na projektima od posebnog interesa za Zvjezdarnicu.

Od 11.- 15. lipnja, turisti~ka akcija "Mjesec i Jupiter na dlanu"

Krajem srpnja trebao bi se organizirati edukacijski izlet u Bavarsku. Posjet najve}em udarnom krateru Europe, Ries-u. Posjetiti }e se usput i astroblemu Steinheim, Minhenski planetarij, Centar ESO-a u Garchingu, planetarij i meteor muzej u Augsburgu te Zvjezdarnicu Violau.

Od 08.-11. kolovoza, ponovno turisti~ka akcija "Mjesec i Jupiter na dlanu"

Od 11.-14. kolovoza, organizirati }e se "Perzeidi '97.", kao me|unarodni seminar, te~aj i dru`enje za astronome amatere, te zajedni~ko opa`anje meteorskog potoka Perzeida iz Vi{njana, Ru{njaka, Ti}ana. Vjerojatan je i izlet na Brajkov vrh (meteori i maline).

Postoji mogu}nost da se u ljetni program ukomponira jo{ koja aktivnost, ali }e biti tijesno. Nadamo se da }e kroz ponu|ene sadr`aje mnogo sudionika na}i svoje polje interesa.

Turisti~ki "juri{" na Zvjezdarnicu

Iako smo o~ekivali poja~ane posjete tijekom ljeta (kao i obi~no astronoma amatera) iznenadila nas je navala posjetioca (radoznalaca) na Zvjezdarnicu, bolje re~eno, do~ekalo nas je potpuno nespremne.

Kako na{a Zvjezadrnica postoji vi{e kroz rad, a manje kroz prostorne uvjete, tim se turistima gotovo i nije imalo {to pokazati od "Zvjezdarnice". Oni su o~ekivali sre|en prostor s osobama koje se tamo motaju u bijelim ogrta~ima, a na{li su nas u skromno ure|enom potkrovlju, na ofucanim stolicama, s ra~unalima koja sva zajedno vrijede manje od nekoliko njihovih pansiona, nismo im pokazivali biblioteku u kartonskim kutijama (jer se nikad nije izna{lo novaca da se sredi prostorija za biblioteku).

Teleskop ih je impresionirao po rezultatima, ali ne i njegovom cijenom, neki su na njemu prepoznali i dijelove perilice i "fi}e".

Nakon toliko godina morati }emo ipak utro{iti ne{to sredstava i na ure|enje prostora da ne {okiramo posjetitelje koji o~ekuju manje "hipy" ozra~je.

Elektroni~ka verzija Nebeskih

krijesnica - obavezno pogledati!

Vrijeme kad nije izlazila tiskana verzija "Krijesnica" je iskori{teno da se poradi na elektroni~koj verziji. Osim starih brojeva, koji su zbog boje i ljep{i od tiskanih, u stranice prezentacije Zvjezdarnice stavljeno je jo{ i mno{tvo drugih interesantnih podataka. Izme|u ostalog tu su i prve informacije o "projektu automatskog teleskopa” kojeg na{a Zvjezdarnica radi u suradnji s CARNetom. Po~etna stranica Zvjezdarnice na Web-u je http://astro.visnjan.hr .

Kongresi "International Workshop Tunguska 96" i "Silica '96"

Bologna (Italy), Julay 15-17, 1996.

Slika 4. Sudionici kongresa IWT '96 na skalinadi crkve San Giovanni in monte do kongresne dvorane.

Nakon toliko godina od samog doga|aja, nakon prve me|unarodne ekspedicije, evo kona~no i prvog kongresa posve}enog tom doga|aju van Rusije. Bilo je nemogu}e ne oti}i. Kongres je bio veoma dobro organiziran, na talijanski na~in, radilo se u veoma opu{tenoj atmosferi uz duge pauze koje su omogu}avale razmjenu ideja. Od znanstvenika koji se bave srazovima nebeskih tijela tu su bili svi s bra~nim parom Shoemaker na ~elu. Rezultat kongresa je ustvari sukob mi{ljenja dviju "{kola", ameri~ke i ruske, te odgoda definitivnih zaklju~aka za idu}i kongres, mo`da u Tomsku, ako se u me|uvremenu ne desi nova "Tunguska" pa nas u tome preduhitri. Kongres je kao prilika iskori{ten da se dogovore i neki novi projekti, od kojih je jedan ve} u tijeku, te posjeti jedna od najpoznatijih talijanskih javnih zvjezdarnica "Giorgio Abetti" u S.Giovanni in Persiceto-u.

Posjeta Zvjezdarnicama u Umbrii

Slika 5. Monta`na zgrada univerzitetske zvjezdarnice u Perugii smje{tene u neposrednoj blizini grada

Krajem rujna nakon tjedna laboratorijskih istra`ivanja mikrosferula na Fakultetu za fiziku, Univerziteta u Bologni, iskori{tena je prilika da se otputuje u posjet maloj univerzitetskoj zvjezdarnici u Perugi, u kojoj danas radi jedini potpuno robotiziran teleskop na svijetu.

Slika 6.

Automatizirani “Marcon” teleskop promjera objektiva 40 cm, s kojim ve} tri godine uspje{no opa`aju eruptivne zvijezde.

U stvari postoji vi{e teleskopa koji nose takav naziv, ali je ovaj jedini koji je to i u su{tini. Izradio ga je multidisciplinaran tim s astronomom na ~elu tijekom ~etiri godine rada. Imalo se {to vidjeti i nau~iti, te to sigurno nije bio posljednji posjet toj Zvjezdarnici.

Ljubazno{}u Enricha Machie, voditelja udruge astronoma amatera regije Umbrija, posje}ena je i njihova zvjezdarnica u izgradnji kraj ~uvenog etruskog naselja Todi. Bilo je interesantno vidjeti kako izgleda zvjezdarnica i teleskop napravljeni da ih se gleda, a ne samo da se kroz njih gleda. Na~in organizacije te udruge, te na~in rada, toliko je razli~it od na{ih iskustava da bi kod nas , sada bio i nemogu}. Naravno, mogao bi se napraviti i putopis sa slikama puta i zvjezdarnica talijanskih pokrajina Emilie, Toscane i Umbrie, ali to nije list za takve putopise. Za radoznalce pokazati }e se dijapozitivi tijekom nekih od budu}ih susreta na Zvjezdarnici.

Kongres IMO-a u Nizozemskoj

IMC 1996. APELDOORN

Op.ur. Uredni~ki skra}en putopis Nikole Bili{kova i Nevena Grbca s kongresa IMO-a

Dugo je vremena prošlo od prve pomisli da odemo u Apeldoorn do kona~ne odluke, ali nakon povratka sa VSA96, kona~no smo se Neven i ja odlu~ili - na jednoj livadi pored Pazina ispunili smo Prijavu, a nekoliko dana poslije, upla}ena je i kotizacija. Budu}i da nismo bili sigurni kako }emo putovati (zapravo, tek smo tri dana prije puta saznali da }emo dobiti auto), kao sredstvo putovanja smo naveli stopiranje.

Na put smo krenuli rano ujutro 18. 09. U po~etku, put nas je vodio kroz Sloveniju, obla~nu Austriju, a onda nas do~ekala Austrijsko-Njema~ka granica, na kojoj smo proveli neko vrijeme objašnjavaju}i grani~arima, uz pomo} sudskog tuma~a, su{tinske razlike izme|u lavande i marihuane. Slijedio je nezanimljiv put Njema~kom sa spavnjem negdje blizu Mannheima. Prelazak rijeke Rajne i ulazak u Nizozemsku. Zadnji dio puta nas je vodio kroz Nijmegen, uz malo zaustavljanje, te smo oko 14:30, kona~no stigli u Apeldoorn, u hostel "De Grote Beer" (Veliki Medvjed), tako da smo zapravo došli me|u prvima.

Uslijedilo je upoznavanje s pridošlicama, razgovori o putovanju,... Nakon ve~ere IMC je slu`beno otvoren, a onda je preuzeo rije~ prof. Dr. Hugo van Woerden, jedan od osniva~a Werkgroep Meteoren (Nizozemska meteorska grupa), povodom njihove 50-te obljetnice. Nastavljeno je s predavanjem o komunikacijama pomo}u meteorskih oluja, a poslije su razgovori još dugo trajali, dok i najizdr`ljiviji nisu otišli na spavanje (sobe su imale vrlo znakovite nazive - prema planetima i ve}im asteroidima).

Ujutro, nakon oporavka od servirane hrane, slušali smo predavanja o vizualnim promatranjima, a Rainer Arlt je iznio interesantne rezultate svog eksperimenta sa simuliranim meteorima. Tad je i malte`anin Godfrey Baldacchino izvjestio o rezultatima svog "promatranja promatra~a" što je tako|er bilo zanimljivo ~uti.

Prvi dio popodneva bio je posve}en sjednici Generalne Skupštine IMO-a, gdje su iznešeni izvještaji komisija, statisti~ki podaci itd. Sljede}i IMC }e se odr`ati u Petnici, u Srbiji. Poslije toga odr`an je niz predavanja o radio promatranjima meteora i o IMO-vom home pageu, a onda je slijedila prezentacija postera. Naš poster (detekcija VLF/ELF radio zra~enja meteora) je naišao na velik interes, tako da smo sakupili dosta korisnih podataka koji bi nam mogli koristiti u daljnjem radu na tom podru~ju. Nakon ve~ere je rad bio podijeljen na tri radne grupe, tj. u jednoj (o IMO-vom home pageu) smo sudjelovali svi, a poslije smo se podijelili u dvije skupine - software (zapravo prezentacije razli~itih programa i presnimavanje svega mogu}eg) i o nadolaze}em povratku Leonida (predvi|a se da }e oluja ipak biti 1998, a mnogi su zagovarali da se na promatranje oti|e u Ulan Bator, Mongolija). Slijedilo je dru`enje uz pivo (puno piva), `ivotne pri~e, `elje, dugotrajno, ali vrlo uporno nastojanje Andre Knofela i Detlefa Koschnya da biljarsku kuglu ubace u pravu rupu i sli~ne stvari.

Jutro je bilo cijelo posve}eno video promatranjima, koja su, naravno, mnoge interesirala, a bilo je i govora o dnevnoj vatrenoj kugli iznad Novog Zelanda, što je poslao Graham Wolf, ina~e ~ovjek kojeg valjda progone spektakularni fireballi. Poslije ru~ka smo otišli na izlet u jednu pala~u (Paleis Het Loo). Naš zaklju~ak je bio da bi mi sigurno organizirali zanimljiviji izlet. Naran~e koje smo ku{ali u vrtu pala~e bile su gorke, što je pouka svima onima kojima padne na pamet da jedu naran~e koje rastu u Nizozemskoj. Ve~era nas je opet šokirala - piletina sa slatkim preljevom, okruglice s paprom (puno, previ{e papra). Poslije je odr`an prijem povodom 50. godišnjice Werkgroep Meteoren, a nakon toga su sudionici iz Bugarske prezentirali svoj planetarij (dijapozitivi iz C. Saganovog Kozmosa i neizbje`na muzika sa Spectruma). Ipak smo na kraju vidjeli i nešto zanimljivije - George Zay je poslao video kazetu na kojoj je pokazao kako i gdje on promatra meteore (ina~e, on ve} godinama ima najve}i broj sati promatranja). Do kasno u no} ostasmo razgovarati uz biljar.

Slika 7. Pala~a “Paleis Het Loo” iz Apeldoorna s njezinim ~uvenim parkom i gorkim naran~ama.

Zadnji dan i kona~no naša prezentacija, koja je ocijenjena kao vrlo interesantna. Kao i ostala predavanja toga dana (paralelna video i backscatter radarska promatranja, "tamni" meteori, presolarne inkluzije u meteoritima). Tijekom pauze za kavu iskorištena je zadnja prilika da se još nešto pokupi od literature i da se produ`i ~lanarina u IMO-u. Poslije ru~ka stigao je i "najtu`niji" dio IMC-a, zatvaranje. Rastanci su trajali dugo i bili su vrlo srda~ni.

Za povratak nismo odabrali put kojim smo došli, nego du`u, ali ljepšu varijantu - Apeldoorn - Maastricht - Liege - Luxemburg - Verdun - Dijon - Geneve - tunel Mont Blanc - Milano - Venezija - Trst - Višnjan - Volosko - Medulin. Naime, nismo mogli mirno oti}i na spavanje, a da ne pozdravimo Korada (koga smo zatekli u njegovoj radionici). Na kraju puta, kod Pule, Nikola je još upao u nezapam}enu oluju - pravi prolom oblaka; nebo je bilo svo ispresjecano munjama, a kiša je padala tako jako da se cesta nije vidjela. Nakon tolikog puta postavili smo si pitanje ho}e li se ipak sti}i ku}i `ivi i zdravi.

Na kraju svega ostaje samo da se zahvalimo organizatorima (Werkgroep Meteoren NVWS). Idu}e godine se ponovo vidimo u Petnici, Srbija, do tada je pred nama još jedna godina promatranja, nadamo se svima uspješna.

Crtice sa Zvjezdarnice

Izvr{en je uvi|aj stru~njaka {umarije na mogu}em mjestu postavljanja metarskog teleskopa. Njihov je stav glede toga bio pozitivan.

CARNet }e kao poseban projekt podr`ati daljnju automatizaciju teleskopa pri Zvjezdarnici Vi{njan kako bi mu se omogu}io pristup preko Interneta.

Zahvaljuju}i pomo}i Turisti~ke zajednice mjesta Tar i Vabriga do{lo se do inicijalnih sredstava za nabavu novog monitora.

Predava~ s Vi{njanske {kole astronomije, Muhamed Muminovi}, opet je aktivan objavljivanjem ~lanaka na astronomskom polju te civilnoj za{titi.

Slika 8. Muhamed Muminovi}, trenutno jedini profesionalni astronom u BiH. Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu uspio je spasiti optiku Vi{njanskog teleskopa 333/4.5 iz vojnog dijela poduze}a “Zrak” gdje je bila na realuminizaciji.

Tijekom pomr~ine Sunca na Zvjezdarnici su boravili u~enici O[ "Ivana Me{trovi}a" iz Zagreba zajedno s njihovom u~iteljicom Majom [uveljak i Dr. Vladisom Vujnovi}em.

Posjetila nas je delegacija Zajednice tehni~ke kulture Zagreba, Astronomskog dru{tva Zagreb i Hrvatskog planetarnog dru{tva.

Kao kuriozitet se mo`e navesti da nas je u svoju rutu uvrstila i grupa planinara HPT-a iz Zagreba!

Crtice iz Hrvatske

Ovo je ljeto bilo izuzetno `ivo {to se ti~e raznih astronomskih aktivnosti. Uz tradicionalan astronomski kamp na otoku Prvi}u kraj [ibenika i na{u Vi{njansku {kolu, AAD Zagreb je organiziralo poseban astronomski kamp posve}en Perzeidima na otoku Hvaru.

Astronomsko dru{tvo "Istra" iz Pule nabavilo je novu informati~ku opremu, a sad se spremaju na kupnju CCD kamere.

U Osijeku spremaju ne{to veliko, javnu `upanijsku zvjezdarnicu, dok na Malom Lo{inju, poduze}e "Jadranka" i Grad M.Lo{inj, misle graditi ne{to jo{ ve}e, "turisti~ku zvjezdarnicu" negdje na ulazu u Mali Lo{inj.

Astronomska doga|anja na Malom Lo{inju redaju se jedno za drugim: Jednosatne astronomske emisije na "Radio Lo{inju" (92.8MHz). Firma "Poudarek" i gospodin Albin Smrke, bili su u opti~koj opremi sponzor Astronomskom dru{tvu "Leo Brener", a gospodin Herman Miku` im je poklonio kompletno ra~unalo s modemom i ostalom dodatnom opremom.

Tu je i lo{injski " www.astrotour.hr" u organizaciji Velimira Vujnovi}a. Od astronomskih su pojava u proteklom razdoblju posebno pra}eni Perzeidi.

Na otoku Mali Lo{inj bilo je `ivo u svakom pogledu: Valter Martinoli} je u okviru poduze}a "Jadranka" vodio turiste na opa`anja Mjeseca i Jupitera (po cijeni od 3kn), dok je s puno boljeg mjesta (ne za opa`anja) rive Malog Lo{inja sin Prof. Lea Randi}a, Valteru pravio konkurenciju sa 10 kn - pogled na Mjesec.

Do nas su do{le glasine da je jo{ astronoma amatera pre{lo u "profesionalce" show busines-a na raznim "fe{tama" i svetkovinama {irom Hrvatske. Cijena: Pogled na Mjesec kroz teleskop 6 cm promjera - 10 kn! Ve~ernji utr`ak ve}i od 1000 kn, sve bez poreza?!

Po tko zna koji put se postavlja pitanje o moralnosti takve direktne naplate, posebno ako se uzme u obzir da smo postali ve}i amerikanci od amerikanaca, gdje se gledanje neba obi~no ne napla}uje.

Iza{ao je prvi broj "Hrvatskog kosmosa" glasila Hrvatskog planetarnog dru{tva i Zagreba~kog planetarnog dru{tva, pod uredni{tvom Davorina Kresonje .

Prilikom osnivanja dru{tva dali su do znanja, gospodin Goran Ivani{evi} i Davorin Kresonja da se u dru{tvu `eli napraviti najbolji astronomski ~asopis u Hrvatskoj, ali dvojimo, mo`e li to postati list "Hrvatski kosmos"? Kakav je taj list? Takav da ga se ne da opisati. Pro~itati pa vidjeti.

Astronomske Vijesti

- posljednji put?

Nakon informacija koje se preko Interneta kre}u trenutno, gotovo da nema smisla, sa zaka{njenjem od

Zvjezdarnica Vi{njan

* Istarska 5, HR-52463 Vi{njan,

( 052/449 212, fax: 052/449 205

mjesec dana ili ~ak dva, objaviti neku astronomsku vijest?

Smisla bi imalo ako bi se umjesto vijesti objavio neki osvrt na vijest, ali to svakako prevazilazi okvir u kojem se rade "Krijesnice". Ovoljetna "astronomska" vijest, koja bi zaslu`ila takav osvrt, je svakako objava mogu}eg otkri}a "mikrofosila" u meteoritima koji su do nas do{li s Marsa.

Slika 9. Mikrostrukture vapnenca progla{ene mikrofosilima.

POSU\EN HUMOR

Svjetska znanstvena elita poku{ala je ponovo o`ivjeti mikroorganizme s planeta marsa. Jo{ nije poznat razlog zbog kojeg je taj epohalni eksperiment propao.....

Nebeske krijesnice Nebes. krijes.

ISSN 1330 - 4410

List informator Zvjezdarnice Vi{njan koji se besplatno dostavlja, astronomskim udrugama i pojedincima, s ciljem povezivanja i informiranja sudionika “Vi{njanskih {kola astronomije” i hrvatskih opa`a~a meteora.

“ASTRALOPITEK” by

TBC 93 - Spika

Povratak na pocetnu stranicu VSA Natrag na pocetnu stranicu ZV