Propeleri i elise

Članovi grupe:

Janko Gall
Ivana Ivković
Mladen Novak
Diego Širola
Ivan Škvorc
Miljenko Šuljić

Voditelji grupe:

Suzana Galović
Goran Nikšić

REPORT 18.07.2004.

Napravili smo 6 pokusa i zaključili sljedeće:

Pokus 1: Padobran

Što je veća masa predmeta koji pada s padobranom, to je veća njegova brzina.

Pokus 2: Propeler

Što je veća masa tijela propelera to mu je brzina padanja veća.

Pokus 3: Kugla

Brzina ne ovisi o masi padajućeg tijela (kugle). Jedini faktor koji utječe na brzinu padanja je otpor zraka koje tijelo pruža.

Pokus 4: Duljina krilca papirnatog propelera

Postoji samo jedna optimalna duljina krilca propelera pri kojoj će brzina padanja biti najmanja. Ukoliko su krilca duža ili kraća od optimalne duljine, brzina padanja će se povećati.

Pokus 5: Duljina tijela papirnatog propelera

Što je manje tijelo, to će pružati manji otpor, a propeler će se brže vrtjeti te usporiti pad propelera.

Pokus 6: Širina propelera

Postoji maksimum uzgona pri određenoj širini.

REPORT 19.07.2004.

Napravili smo 3 pokusa i prezentirali svoj rad u obliku plakata:

Za sva 3 pokusa smo koristili letvu koja je u sredini pričcršćena na stabilnu vertikalnu metalnu os. Na svakom kraju te letve se nalazio jedan elektromotor sa elisom na sebi.

Odredili smo sljedeće veličine:

masa motora s propelerom - m
duljina letvice od središta do motora - r
period: T=t / n (t - vrijeme, n - br. okretaja)
brzina: v=s / t, v= (2rЛ) / t
centripetalna sila: F= (mv2) / r

Centripetalna sila je veličina koja određuje kojom silom motor pokreće letvu.

Pokus 1: Korištenje samo jednog propelera

Pokus 2: Korištenje oba dva motora koji okreću letvu u istom smjeru

Prilikom korištenja oba dva motora, brzina rotacije i akceleracija su veće, nego kada smo koristili samo jedan motor. Mjerenjem smo dokazali da je sila kojom oba dva motora okreću letvu također veća.

Pokus 3: Korištenje oba dva motora koji pokušavaju okrenuti letvu u suprotne smjerove

Pošto svaki propeler pokušava okrenuti letvu u svoj smjer, a koristili smo dva jednako snažna motora, sile koje su motori proizvodili se poništavaju, te letva stoji mirno.

REPORT 20.07.2004.

Proučavali smo fizikalne principe leta bumeranga, te smo konstruirali bumerange od različitih materijala.

Zašto se bumerang vraća?

Prilikom bacanja bumeranga osoba mu osim brzine daje i rotaciju. Kako bumerang leti kroz zrak ide naprijed te se rotira oko svoje osi. Prilikom leta nailazi na otpor zraka koji želi spriječiti njegovo gibanje, te njegovu rotaciju. Kada bumerang počne gubiti brzinu rotacije, to pokušava nadoknaditi tako da promijeni vlastitu putanju te se počne okretati oko još jedne osi u smjeru rotacije.

Napravili smo četiri bumeranga: jedan od stiropora koji se nije pokazao uspješan zbog premale mase, ostala tri su od drva. Bumerange od drva smo dugo radili jer ih je trebalo izbrusiti da se krilcima omogući da proizvode silu uzgona.

REPORT 21.07.2004.

Proučavali smo silu elektromotora sa elisom (rotor) te smo išli na izlet u Pulu i Rt Kamenjak.

Postavljali smo elektromotor sa elisom na dižuću polugu i njihalo. Mjerili kako sa rastom napona raste jakost struje, snaga te visinu na koju bi rotor podigao polugu.

Na kraj njihala pričvrstili smo motor kojem želimo izračunati pogonsku silu. Kada smo upalili motor, pojačavali smo napon dok nije dosegao kut od 45°. Tada smo razmatrali koje sve sile djeluju na motor te računskim putem izračunali njegovu pogonsku silu.

REPORT 22.07.2004.

Izrađivali smo planove za blimp te ispitivali optimalnu veličinu. Taj je prototip, zbog svoje jednostavne građe mogao letjeti samo u jednom smjeru. Također, napravili smo plan za završni blimp koji će biti puno pokretljiviji.

Ostatak dana smo radili prezentaciju u Power Pointu koja se održala navečer.

REPORT 23.07.2004.

Radili smo završne modifikacije za pogon blimpa, te usavršavali konstrukciju za njegovu pokretljivost. Blimp će se pokretati pomoću dva elektromotora i dva servo motora. Svaki servo motor je namijenjen za jedan pripadni elektromotor kojega pali, odnosno gasi. Kada su oba dva motora upaljena, blimp se kreće ravno. Prilikom gašenja jednog od motora blimp skreće u stranu ugašenog motora.

Crtali smo skice za podmornicu čije bi tijelo trebalo biti napravljeno od lubenice. Pokretat će ju jedan elektromotor sa dva propelera na istoj osi. Skretat će pomoću kormila koje se nalazi iza propelera, a dubinu ćemo kontrolirati pomoću pomičnih krilca smještenih na prednjem dijelu podmornice.

Objašnjavali smo pojmove tlak plinova i energije.

Članovi grupe: Janko Gall Ivana Ivković Mladen Novak Diego Širola Ivan Škvorc Miljenko Šuljić Voditelji grupe: Suzana Galović Goran Nikšić
REPORT 18.07.2004. Napravili smo 6 pokusa i zaključili sljedeće: Pokus 1: Padobran Što je veća masa predmeta koji pada s padobranom, to je veća njegova brzina. Pokus 2: Propeler Što je veća masa tijela propelera to mu je brzina padanja veća. Pokus 3: Kugla Brzina ne ovisi o masi padajućeg tijela (kugle). Jedini faktor koji utječe na brzinu padanja je otpor zraka koje tijelo pruža. Pokus 4: Duljina krilca papirnatog propelera Postoji samo jedna optimalna duljina krilca propelera pri kojoj će brzina padanja biti najmanja. Ukoliko su krilca duža ili kraća od optimalne duljine, brzina padanja će se povećati. Pokus 5: Duljina tijela papirnatog propelera Što je manje tijelo, to će pružati manji otpor, a propeler će se brže vrtjeti te usporiti pad propelera. Pokus 6: Širina propelera Postoji maksimum uzgona pri određenoj širini.
REPORT 19.07.2004. Napravili smo 3 pokusa i prezentirali svoj rad u obliku plakata: Za sva 3 pokusa smo koristili letvu koja je u sredini pričcršćena na stabilnu vertikalnu metalnu os. Na svakom kraju te letve se nalazio jedan elektromotor sa elisom na sebi. Odredili smo sljedeće veličine: masa motora s propelerom - m duljina letvice od središta do motora - r period: T=t / n (t - vrijeme, n - br. okretaja) brzina: v=s / t, v= (2rЛ) / t centripetalna sila: F= (mv2) / r Centripetalna sila je veličina koja određuje kojom silom motor pokreće letvu. Pokus 1: Korištenje samo jednog propelera Pokus 2: Korištenje oba dva motora koji okreću letvu u istom smjeru Prilikom korištenja oba dva motora, brzina rotacije i akceleracija su veće, nego kada smo koristili samo jedan motor. Mjerenjem smo dokazali da je sila kojom oba dva motora okreću letvu također veća. Pokus 3: Korištenje oba dva motora koji pokušavaju okrenuti letvu u suprotne smjerove Pošto svaki propeler pokušava okrenuti letvu u svoj smjer, a koristili smo dva jednako snažna motora, sile koje su motori proizvodili se poništavaju, te letva stoji mirno.
REPORT 20.07.2004. Proučavali smo fizikalne principe leta bumeranga, te smo konstruirali bumerange od različitih materijala. Zašto se bumerang vraća? Prilikom bacanja bumeranga osoba mu osim brzine daje i rotaciju. Kako bumerang leti kroz zrak ide naprijed te se rotira oko svoje osi. Prilikom leta nailazi na otpor zraka koji želi spriječiti njegovo gibanje, te njegovu rotaciju. Kada bumerang počne gubiti brzinu rotacije, to pokušava nadoknaditi tako da promijeni vlastitu putanju te se počne okretati oko još jedne osi u smjeru rotacije. Napravili smo četiri bumeranga: jedan od stiropora koji se nije pokazao uspješan zbog premale mase, ostala tri su od drva. Bumerange od drva smo dugo radili jer ih je trebalo izbrusiti da se krilcima omogući da proizvode silu uzgona.
REPORT 21.07.2004. Proučavali smo silu elektromotora sa elisom (rotor) te smo išli na izlet u Pulu i Rt Kamenjak. Postavljali smo elektromotor sa elisom na dižuću polugu i njihalo. Mjerili kako sa rastom napona raste jakost struje, snaga te visinu na koju bi rotor podigao polugu. Na kraj njihala pričvrstili smo motor kojem želimo izračunati pogonsku silu. Kada smo upalili motor, pojačavali smo napon dok nije dosegao kut od 45°. Tada smo razmatrali koje sve sile djeluju na motor te računskim putem izračunali njegovu pogonsku silu.
REPORT 22.07.2004. Izrađivali smo planove za blimp te ispitivali optimalnu veličinu. Taj je prototip, zbog svoje jednostavne građe mogao letjeti samo u jednom smjeru. Također, napravili smo plan za završni blimp koji će biti puno pokretljiviji. Ostatak dana smo radili prezentaciju u Power Pointu koja se održala navečer.
REPORT 23.07.2004. Radili smo završne modifikacije za pogon blimpa, te usavršavali konstrukciju za njegovu pokretljivost. Blimp će se pokretati pomoću dva elektromotora i dva servo motora. Svaki servo motor je namijenjen za jedan pripadni elektromotor kojega pali, odnosno gasi. Kada su oba dva motora upaljena, blimp se kreće ravno. Prilikom gašenja jednog od motora blimp skreće u stranu ugašenog motora. Crtali smo skice za podmornicu čije bi tijelo trebalo biti napravljeno od lubenice. Pokretat će ju jedan elektromotor sa dva propelera na istoj osi. Skretat će pomoću kormila koje se nalazi iza propelera, a dubinu ćemo kontrolirati pomoću pomičnih krilca smještenih na prednjem dijelu podmornice. Objašnjavali smo pojmove tlak plinova i energije.

Grupa fizike i tehnologije: Propeleri i elise