Grupa biologa: Mikrosvijet

Mladen Borovina
Dino Jelčić
Petra Močibov
Pavla Rakić
Marija Toplak
Relja Vukelić

Tomislav Jurkić
Lela Munjas

U nedjelju smo započeli s radom. Prvo smo se ukratko upoznali s bakterijama, virusima, gljivicama i prokariotima; amebom, euglenom i papučicom, a zatim i s priborom koji ćemo koristiti u našim istraživanjima i eksperimentiranjima. Nakon toga smo pješačili do obližnje bare i tamo našli mnogo zanimljivih uzoraka za naša mikroskopiranja poput vilinog konjica, skakavca, lišaja, mahovine... Nakon ručka smo proučavali pronađene uzorke i svatko iz naše grupe je dobio zadatak da putem Interneta pronađe nešto o bakterijama, virusima, gljivicama i prokariotima. Sakupljene podatke smo izložili i zatim ih stavili na naš plakat. Dan smo završili proučavanjem stanica krvi i sline.

Rad započinjemo fotografiranjem uzoraka koje smo prethodnog dana prikupili u obližnjoj bari. Fotografiranje se proteže kroz gotovo cijelo jutro, ali ipak nalazimo vremena za postavljanje raznih bakterija na hranjive podloge kako bismo ih kasnije mogli proučavati. Petrijeve zdjelice s bakterijama pohranjujemo u improvizirani inkubator koji se sastoji od metalne kutije s rupicama, a obložen je crnom, plastičnom vrećom kako bi pivlačio toplinu. po postavljanju inkubatora svakih sat vremena mjerimo temperaturu koja bi trebala biti oko 35ºC. Oko 17 sati počinjemo se pripremati za kratku plakat-prezentaciju. Poslije prezentacije vraćamo se u učionicu te se dogovaramo o radu za sutrašnji dan.

Prema planu rad započinjemo kuhanjem hranjivih podloga od mesa. U posudu smo nalili pola litre vode i 20 dag odstajalog mljevenog mesa te to kuhali oko sat vremena. Nakon što smo smjesu skuhali i procjedili, stavili smo je u hladnjak.  Po istjeku 24 sata inkubacije, otvorili smo inkubator, izvadili petrijeve zdjelice i proučavali bakterije. Brojali smo bakterije na površini od 25 mm².
    Popodne smo išli u Poreč i na rijeku Mirnu kako bismo izmjerili temperaturu pomoću termometra i pH vrijednost vode pomoću pH-trakica. Također smo uzeli uzorke vode kako bismo na njima mogli izvršiti Winklerov test za određivanje količine otopljenog kisika u vodi. Provođenjem Winklerovog testa ustvrdili smo da u moru ima više otopljenog kisika nego u rijeci.

Započeli smo s radom prokuhavajući Petrijeve velike i male zdjelice.
Nakon sat vremena prokuhavanja napunili smo zdjelice hranjivom podlogom koju smo sami napravili cjeđenjem soka. Sok smo dobili prokuhavanjem mesa i hlađenjem 24 sata u hladnjaku. Tako dobivenoj  smjesi smo dodali želatinu. Nakon prokuhavanja smo taj sok lijevali u Petrijeve zdjelice, te ih nakon “zajedničkog slikanja” stavili u hladnjak. Nakon ručka smo se pripremali za odlazak u Pulu. Tamo smo došli nešto kasnije 3 sata i uputili se prema obali gdje smo slušali  o
biološkoj oceanografiji, moru i živom svijetu u njemu. Na kraju smo gledali seciranje morskih trpova, rakova, morskog ježinca te ostalih morskih biljaka poput spužva, morskih crva i slč. Tamo smo također vodi izmjerili temperaturu, pH vrijednost te uzorke vode za Winklerovu metodu određivanja kisika.

Rad smo započeli oko 9.15h. Radili smo WINKLEROV test za kisik za uzorke iz rijeke Mirne i mora. Iz bare još nismo imali uzorak pa su Mladen, Dino i Relja otišli po uzorak na obližnju baru. Kada smo se vratili poduzeli smo sva testiranja i izmjerili kisik. Poslije ručka počeli smo s radom na prezentaciji koja se trebala održati u 8h navečer. Marija, Petra i Relja su izlagali rad u prethodna dva dana. Prezentacija se radila u kompjuterskom programu Power Point, i  bila je uspješna.

Ujutro smo nanijeli uzorke bakterija s raznih površina (koje smo i fotografirali) na naše domaće napravljene podloge. Zatim smo provodili mjerenja pH vrijednosti, dokazivali postojanje škroba, proučavali efekt enzimatskog posmeđivanja i utjecaj limunova soka na enzimatsko posmeđivanje kod krumpira i jabuke. Nakon toga smo otišli po uzorak barske vode te izvršili Winklerov test mjerenja kisika na tom uzorku. Izvršili smo analizu mjerenja kisika Winklerovom metodom i broja kolonija bakterija. Za Winklerove testove mjerenja kisika smo izračunavali srednje vrijednosti količine kisika i faktore pogreške, te razliku količine kisika između prvog i drugog stadija testiranja (biološka potrošnja kisika). Kod bakterija smo izračunavali srednje vrijednosti broja bakterija na jedinici površine od 1cm² i faktor pogreške.  Nakon toga smo započeli s radom na završnoj prezentaciji.