Tijekom perioda od 1977. godine do 1997. godine taj je asteroid nekoliko puta sniman i isto toliko puta gubljen, sve do njegova definitivnog otkrica sa zvjezdarnice Farra d'Isonzo iz Italije. 

Tokyo-Kiso (Japan),   6 slika,  NIKON 1.05-m  Schmidt teleskop.
 13.ozujak 1977
 15.ozujak 1977     
 loše vrijeme - izgubljen

Kitt Peak (USA), Steward observatory, Spacewatch I  teleskop
02. prosinca, 1991. tri slike i gubi ga.
19. ozujka, 1993. tri slike i gubi ga zbog nemogucnosti povezivanja s prvom serijom
16. rujna, 1994. tri slike i gubi ga ponovno zbog nemogucnosti povezivanja s
prethodnim mjerenjima.

Farra d'Isonzo (Italia), Marcon 0.40 teleskop
 U 02 sati i 19 minuta, 12. srpnja 1997. Alberto Toso, student strojarstva u Trstu, tijekom isprobavanja novih metoda potrage za asteroidima nalazi nepoznati objekt blizu Algedija, najsjajnije zvijezde Jarca. Te noci snima ga i mjeri cetiri puta kako bi mu cim bolje odredio smjer kretanja te mu daje privremeno ime CAF132.

 22. srpnja, ekipa koja obicno radi na zvjezdarnici Farra u sastavu: GiuseppeLombardi, Enrico Pettarin i Franco Piani uz studente,  snimaju ga ponovno i popravljaju mu parametre staze. Vise od mjesec dana taj ¥e asteroid biti gotovo nemoguce snimati  jer ce u pozadini imati Mlijecni put.

od 19. rujna, 1997 nadalje, nakon problema s klimatskim uvjetima i smetnji, koje je stvarao Mjesec u ustapu, teskih uvjeta mjerenja u Mlijecnom putu, iz Farre nastavljaju pratiti taj objekt tijekom te godine i narednih 1998. i 1999. godine, stalno mu popravljajuci parametre staze.

Modra (Slovacka), 0.57 reflektor teleskop      
 Kako taj asteroid jos nije imao objavljene priblizne parametre staze, misleci da se radi o novom objektu, s te slovacke zvjezdarnice taj asteroid snimaju  tijekom dvije noci, 12 i 25 rujna 1997. godine, ali dobivaju obavijest da je to  vec poznati objekt  kojemu je Me¥unarodni centar za mala tijela dodijelio ime 1977 EN5, te odustaju od njegova daljnjeg pracenja.

 U ozujku 1999. Cambridge,(USA) matematicar pri svjetskom centru za mala tijela na        Univerzitetu Harvard, Gareth Williams, izra¥unava tom asteroidu stazu s takvom preciznoscu da ga se vise ne moze izgubiti, nalazi njegova pethodna mjerenja kao mjerenja izgubljenih asteroida,  a  nakon konzultacija s ravnateljem tog centra Brianom Marsdenom dodjeljuju mu stalni broj 10201.  Sve  parametre staze tog asteroida  objavljuje u publikaciji Minor Planet Circulars za ozujak 1999.

 Svibanj, 1999. godine.  Ranije, tijekom  odlucivanja o buducim imenima, svi su se u zvjezdarnici Farra slozili da ce jednom od "njihovih" asteroida dati ime Korado s kojim sura¥uju vec vise od deset godina.  Odluceno je da taj asteroidd mora imati nesto posebno. Kad  je objavljena numeracija tog objekta 10201, simetrican broj i njihov prvi asteroid u MPC-u nakon broja 10000 u povijesnom MPC "10000" cirkularu, odlucili su da ce se taj zvati Korado.   Pisano obrazlozenje poslano u Me¥unarodnu astronomsku uniju je napisao celni covjek zvjezdarnice Farra, Luciano Bittesini, a ono glasi:

*************************
Named in honor of  Korado Korlevic (b. 1958), Croatian professor of technology and non-professional astronomer. As chief-team observer of the Visnjan observatory he always supported with enthusiasm many astronomical fields, from NEO to minor planets, from comets to meteors, and every year transmits his knowing to his students during the summer astronomical classes held in Visnjan. Partecipated at one of the first study missions to the Tunguska (Siberia) impact site and recently has been awarded with the discovery of the comet Korlevic-Juric T/1999DN3.
*********************

U  lipnju, 1999. godine, tijekom IMPACT kongresa, u Torinu (I),  zasjedala je komisija    za imenovanje nebeskih tijela Me¥unarodne astronomske unije, razmatra i prihvaca prijedlog imena koji su poslali sa zvjezdarnice Farra d'Isonzo.

U rujanskom broju Minor Planets Circulars za 1999. godinu objavljeno je imenovanje i obrazlo¥enje imena Korado (uz neke izmjene) te je ono postalo slu¥beno za asteroid 10201.